Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.
Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.
Tempotimor (Dili)-Prezidente Komisaun Funsaun Públika (KFP) Faustino Cardoso Gomes deklara nunka haruka karta desizaun ba demisaun Diretór Nasionál Aprovizionamentu (DNA) Ministériu Saúde (MS) Agapito da Costa. Signifika katak desizaun ne’ebé Ministra Saúde interina foti la ho baze legal.
Ho Despacho Siluman husi Prezidente KFP, MS Troka DNA. Seremonia Hand Over serbisu husi DNA MS tuan ba DNA MS FOUN iha MS.
https://www.youtube.com/watch?v=69O6JbEsqLY
Tempotimor (Dili) – Previzaun VIII governu atu hasa'e Kresimentu Ekonomia bele atinje %7.2 iha tinan 2020, tuir bankada KHUNTO iha Parlamentu Nasionál nu'udar tarjetu ambisiozu governu nian.
"Kresimentu Ekonómiku tuir governu nia tarjeitu, ita bele alkansa. Maibé, presiza servisu maka'as. Previzaun ne'e, ita labele ambisiozu demais. Maibé, ita tenke halo. Tanba ita tau tarjetu ida kresimentu ekonomiku sa'e ba %7.2 ne'e kuandu orsamentu aprova ona iha fulan ida ne'e," hatete Xefi Bankada KHUNTO, António Nobre iha PN, Kuarta (04/12/19).
Tuir Nobre, defisíl uitoan atu kresimentu ekonomiku bele atinje %7.2. Tanba, iha inisiu 2020 sei uza orsamentu duadesimál.
Alende ne'e, tuir deputada Fernanda Lay, governu bele ambisaun halo previzaun ba kresimentu ekonomiku nian, maibé bele ka lae? Tanba referensia barak ona.
"Governu bele iha ambisaun para propoin tau nia orsamentu. Maibé, PN bele fó lembra katak husi 2017 to'o inisiu 2019, governu la'o ho duadesimál. Tanba ne'e, ita nia kresimentu ekonomiku monu. Entaun atu rekopera filafali, tenke ho neneik. La'ós tau dala ida de'it. Tanba ne'e, governu bele propoin. Maibé, urjente ka lae? Sei la'ós urjente, tinan oin ita sei iha para hala'o," tenik Fernanda.
Tempotimor (Dili) – Proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020, retira ona husi Uma Fukun, Parlamentu Nasionál. Primeiru Ministru Taur Matan Ruak deside atu hatama filafali proposta refere iha loron 13 Dezembru 2019.
Komisaun C Parlamentu Nasionál, ne'ebé trata asuntu Finansas Públiku, propoin ba governu atu reduz OJE 2020 husi billaun $1.950 ba billaun $1.6.
"Momentu ne'ebá, governu aseita ho redusaun OJE 2020 husi billiaun $1.950 ne'e ba billiaun $1.6. Maibé, iha plenária ne'e dinámika la'o oin seluk. Sei governu aseita bele liu biliaun $1.6 ne'e. Maibé, sei proposta PN nian atu redúz bele hatún liu billiaun $1.6," dehan Prezidente Komisaun C, deputada Fernanda Lay iha sala Komisaun C, Kuarta (05/12/19).
Nia afirma, rekomendasaun ne'ebé komisaun C hato'o ba governu mak redúz ba billiaun $1.6. Maibé, depois OJE mai fali plenária mak soberanu.
"Bainhira OJE foun tama fali iha PN mak biliaun $1.6 ne'e kompeténsia plenária nian para atu hasa'e ka redúz. Tanba ne'e, plenária mak soberanu, la'ós komisaun nia kompeténsia," tenik Lay.
Tempotimor (Dili) – Governu sei aprezenta dala ida tan, proposta OJE 2020 ho númeru kiik ba Parlamentu Nasionál, hodi hetan aprovasaun.
"Ami sei redus iha OJE 2020 iha parte Ben Servisu, viajem estrangeiru, fundu rezerva no mós ida ne'ebé mak ami haree presiza redus, ami sei redus hotu," dehan Ministra Finansas (MF) interina, Sara Lobo Brites ba jornalista sira hafoin reuniaun Konsellu Ministru iha Palasiu Governu, Kuarta (04/12/19).
Nia afirma, orsamentu ne'ebé tau ba bens servisu iha proposta orsamental tinan 2020 nian ho montante milllaun $700.
Sara Lobo relata, iha bens servisu sei redus mós orsamentu ne'ebé atu sosa Ró-ahi ba fronteira maritima nian, tanba orsamentu ne'e la'ós tau iha fundus infraestrutura, maibé iha bens servisu.
Redús Millaun $1,8
Iha fatin hanesan, Sekretariu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Teofilo Caldas deklara, prontu koopera ho governu hodi redus orsamentu millaun $1,8 husi orsamentu ne'ebé SEAK prevee ona iha OJE 2020.
"Ami nia orsamentu ne'ebé prevee ona, sei redus Millaun $1.8," dehan Teofilo Caldas ba jornalista sira hafoin reuniaun Konselu ministru iha Palasiu governu, kuarta (04/12/19).
Nia relata, redusaun orsamentu ne'e sempre iha impaktu. Tanba, iha planu balu ne'ebé iha sei la realiza ona. Tanba orsamentu ne'ebé prevee, menus ona.
Nia mós promete, ba tinan 2021 SEAK bele hatama filafali proposta orsamentu par bele realiza atividade balu ne'ebé la konsege realiza iha tinan 2020.
Tempotimor (Dili) – Ministra Finansas (MF) interina, Sara Lobo Brites fó atensaun ba kompañia na'in sira, atu hatudu nafatin progresu servisu. Bainhira la hatudu progresu, governu sei la selu.
"Kompañia sira ne'ebé kaer projetu, ita haree iha progresu mak selu. Kuandu progresu laiha, labele selu," afirma Sara Lobo ba jornalista hafoin asiste Konsellu Ministru, iha Palasiu Governu, Kuarta (04/12/19).
Nia afirma, iha kestaun lubuk ida ne'ebé kategoria ba fundus infraestrutura, kapitál dezenvolvimentu infreta problemas. Tanba ne'e, projetu fíziku lori tempu mak foin implementa.
Lobo akresenta, prosesu aprovizionamentu no indimizasaun rai atu halo estrada ne'e lori tempu. Entaun, sai mós hanesan difikuldades. Tan ne'e, governu atu selu depende ba progresu.
Tempotimor (Dili) – Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi deputadu Favião de Oliveira hatete, alterasaun ba Lei Pensaun Vitalisia (LPV), kompetensia AMP nian.
"Kona-ba pensaun vitalisia ne'e kompeténsia AMP nian. Tanba uluk, sira dehan iha kampaíña katak, se ami mak manan ka kaer ukun, ami sei halakon lei pensaun vitalisia. Maibé, agora sira mak propoin fali millaun $6, ne'e problema sira nian," dehan deputadu husi bankada FRETILIN ne'e iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (04/12/19).
Favião afirma, FRETILIN apoiu totál bainhira AMP hakarak halakon LPV. Entaun, AMP mak ko'alia, AMP mak tenke halo lakon.
"Sira mak ko'alia, sira rasik mak tenke halo lakon. Tanba ne'e, ami lakohi tau ami nia kanuru tohar. Ida ne'e, kestaun sira nian. Sira rasik mak promete ba povu," dehan Favião.
Hatán ba kestaun ne'e, deputadu CNRT Patrocino dos Reis katak, vizaun hotu la'o ba alterasaun LPV. Maibé, buat hotu la'ós fasíl.
"Vontade hotu iha. Prosesu hotu la'o. Vizaun ne'ebé hateke ba iha ne'ebá, maibé komprimísiu ida ne'ebé atu la'o ne'e la'ós buat hotu fasil, hanesan ita fila ita-nia liman de'it," dehan Patrocino.
AMP uluk kedas iha hanoin atu halakon LPV. Iha kampaíña molok eleisaun, AMP promete atu halakon LPV. Maibé, to'o ohin loron LPV sei nafatin vigora. Aat liu, governu propoin tan millaun $6, hodi sustenta LPV.
Tempotimor (Dili)-Primeiru Ministru governu Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) Taur Matan Ruak ikus mai “hiit-liman rua” ba deputadu sira iha Parlamentu Nasionál ne’ebé la konkorda ho montante orsamentu iha proposta Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2020.
Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak promete sei aprezenta filafali Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 ba Parlamentu Nasionál iha 13 Dezembru 2019. Promesa ne'e PM Taur hato'o ba jornalista hafoin PM deside retira OJE 2020, husi Parlamentu Nasionál, Tersa (13/12/19) lokraik.
"Ami haree, bele hatama fali OJE 2020 iha loron 13 Dezembru semana oin. Signifika, iha loron 23 Dezembru 2019 ita bele remata debate OJE tinan fiskál 2020 nian," dehan PM Taur Matan Ruak husi meza Parlamentu Nasionál (PN).
Nia parte, PM dehan, sei diskute durante loron 13 nia laran, depois OJE 2020 sei tama filafali iha 13 Dezembru, para debate no remata iha loron 23 Dezembru.
Bankada CNRT liuhosi deputada Carmelita Moniz propoin ba PM atu aprezenta hikas OJE 2020 iha Janeiru 2020. Maibé, PM mantein nafatin ho loron 13 Dezembru.
"Hakarak fó hanoin de'it ba Primeiru Ministru katak, OJE 2020 ne'e bele aprezenta fali iha Janeiru 2020. Tanba, ita sei iha orsamentu 2019 nian. Ne'ebé, sei to'o iha fulan Marsu," propoin deputada CNRT Carmelita Moniz.
Tempotimor (Dili) – Primeru Ministru Taur Matan Ruak deside retira OJE 2020 ne'ebé submete ona ba Parlamentu Nasionál. Razaun katak deputadu hotu-hotu aseita atu halo redusaun ba orsamentu ne'ebé ho montante boot ne'e.
"Retira proposta orsamentu. Tanba, primeiru númeru orsamentu boot no segundu, nivel ezekusaun. Entaun, deputadu sira hakarak altera. Ami aseita atu reajusta orsamentu ne'e, hodi aprezenta filafali ba Parlamentu Nasionál," esplika PM Taur Matan Ruak ba jornalista hafoin diskusaun jeneralidade iha Parlamentu Nasionál, Tersa (03/12/19).
Xefe governu ne'e afirma, tenke halo redusaun ba OJE 2020 nian, tanba deputadu hotu-hotu mak hakarak.
PM Taur dehan, iha retira orsamentu ne'e sempre iha impaktu ba ekonomia. Maibé, buka maneira par labele kompromete liuliu ligasaun ba moris povu no nasaun nian.
.