Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.
Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.
Tempotimor (Dili) – Partidu Demokrátiku (PD) propoin, hodi ko'a Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 ba Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD) no Ministériu Ensino Superiór Siénsia no Kultura (MESSK) %50, tanba konsidera laiha utilidade.
Tuir Prezidente Bankada PD, Antonio da Conceição maske edukasaun ne'e importante tebes, maibé tenke hare'e didi'ak orsamentu. Nia dehan, importante la signifika naran tau osan hodi bele dehan halo ida ne'e no halo ida ne'ebá.
"Iha altura ne'ebá, iha hau nia tempu Ministériu Ensino Superiór seidauk iha. So diresaun de'it mak iha. Maibé, agora fahe ona ministériu rua ne'e ho osan bo'ot. Ami propoin ko'a. Ko'a mais ko'a maka'as. Hatun ba %50 husi nia pedidu ne'e," dehan Antonio iha Parlamentu Nasionál, Segunda (11/11).
Nia esplika, razaun ko'a tanba laiha utilidade ba osan. VIII Governu ne'e, tuir Antonio esperensia iha ona. Maibé, tau osan la tuir dalan.
“Osan ida $21 milloens ne'ebé mak atu tau de'it ba rehabilitasaun ka konstrusaun sala de aulas, ne'e fatin loloos ida iha transferensia públika, ne'ebé mak agora daudauk Ministeriu Edukasaun, Juventude no Desportu tau hela,” nia hatete.
Tuir deputadu ne'e ninia haree, OJE 2020 ne'e bo'ot la halimar. Tan ne'e, nia sujere hakarak atu ko'a OJE 2020 ne'ebé aloka ba MEJD ne'e atu tau filafali ba fundu de infrastutura. Ho nune'e, tuir Antonio, kapitál desenvolvimentu bele aumenta no haree katak ida ne'e bele hamosu servisu iha rai laran.
Tempotimor (Dili) – Bankada opozisaun iha Parlamentu Nasionál (PN), konsidera Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020, boot tebes no pela primeira vez hakerek iha istória Timor-Leste nian. Alende ne'e, OJE 2020 laiha profesionalidade. Tan ne'e, sei la fó impaktu ba ekonomia nasionál.
“Orsamentu ne'e boot tebes. Ida ne'e, pertama kali tercatat iha sejarah ukun Timor nian,” deklara Prezidente Bankada Partidu Demokrátiku (PD), Antonio da Conceição iha Parlamentu Nasionál, Segunda (11/11/19).
Antonio dehan, bele tau osan bo'ot. Maibé, laiha kapasidade ezekuta mak sai problema. Ezekuta, tuir nia hanoin, la'ós liga de'it atu gasta. Maibé, aliñamentu ba prioridade.
“Ita sente dehan atividade exportasaun laiha no halo komparasaun ho importasaun ne'ebé bo'ot tebes. Entaun, tenke hare'e para dezenvolve ona agrikultura. Atu nune'e, bele redus atividade importasaun,” nia esplika.
Populasaun, tuir Antonio, halerik hela de'it tanbá sira-nia sasan la folin. Maibé, sasán husi rai liur kontinua tama mai rai-laran. “Presiza halo aliñamentu ba prioridade orsamentu ne'e, tuir dadus nasionál nian,” nia sujere.
Iha fatin hanesan, Vise Prezidente Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco rekoñese, montante OJE 2020 bo'ot. Maibé, la determina ekonomia rai-laran. Katak, la fó impaktu ba ekonomia nasionál nian.
"Ami hare'e hotu situasaun hirak ne'e. Katak, orsamentu ida ne'ebé laiha profesionalidade. Ninia alokasaun ba liu bens de servisu, hodi sosa sasán," hatete Francisco Branco.
Tempotimor (Dili) – Membru Parlamentu Nasionál husi Komisaun D, Mariano Assanami Sabino sujere ba Governu atu buka fali aviaun seluk, hodi troka aviaun Sriwijaya Air ne'ebé remata ninia operasaun iha Timor-Leste (TL).
"Ne'e la'ós problema murni bisnis loos de'it. Maibé, intervensaun Governu ne'e importante. Governu presiza ona tau aviaun no servisu ho seitór privadu atu identifika aviaun. Para ita bele utiliza ona aviaun hirak ne'e ho aluga de'it. Iha tinan lima kuandu la uza ona, bele troka," dehan Mariano iha Paralamentu Nasionál, Segunda (11/11).
Nia dehan, TL tenke iha folin billete aviaun ne'ebé tuun. Tanba, estadu ne'e tenke garantia sidadaun ne'ebé sa'e aviaun. Katak, aviaun mós tenke seguru, folin ne'e natón para halo koneksaun ho rai liur no ba rejiaun ida ne'e.
Tuir Mariano, responsabilidade Governu nian importante iha seitór ida ne'e. Nia dehan, impaktu husi Sriwijaya Air hapara ninia operasaun, bele iha. Maibé, responsabilidade Governu para buka lalais aviaun seluk, hodi troka.
"Iha problema seluk, tenke kria kondisaun para pasajeiru ne'e tenke barak la'ós de'it iha Timor. Maibé, halo ema liuhosi Timor sai tranzitu ne'e mak importante," nia sujere.
Prezidente Partidu Demokrátika (PD) ne'e espera, bainhira pasajeiru barak no aviaun ne'e mós iha rendimentu di'ak, sei mantein halo manutensaun, bele nafatin semo ba mai Timor-Leste.
Tempotimor (Dili) – Hela tan semana ida, José Luis Guterres hetan tomada pose nu'udar Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (RAEOA-ZEESM).
Sesta (08/11/19) iha Palásiu Governu, bainhira remata ninia ekontru ho Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, jornalista husu perguntas ba nia relasiona ho deklarasaun eis Prezidente RAEOA-ZEESM, Mari Alkatiri ne'ebé deklara katak LUGU sei ukun Oe-Cusse la liu tinan ida.
"Ha'u hanesan respeita ema hotu nia opiniaun. Demokrasia iha rai Timor ema hotu bele ko'alia. Ha'u respeita no ha'u labele preokupa demais ho deklarasoens polítika hirak ne'e. Ha'u tenke foku iha traballu. Katak, tenke prepara no estuda dokumentu barak sira ne'ebé iha," LUGU hatán ba jornalista.
Depois hasoru malu ho PM iha minutu 10 nia laran ne'e mós, LUGU informa ba jornalista kona-ba data tomada pose iha Kuarta (13/11/19).
Tempotimor (Dili) – Komesa dia 1 Outubru-7 Novembru 2019, rejista asidente hamutuk 191 no insidente hamutuk 151 iha territóriu laran tomak. Husi asidente no insidente ne'e, rezulta ema na'in 15 mak mate.
Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Faustino da Costa informa asidente no insidente ne'ebé akontese durante Outubru to'o Novembru ne'e tanba sidadadun laiha konxiénsia morál hodi kumpri regra ne'ebé iha.
"Akontesimentu hirak ne'e akontese iha Lospalos, Mane-Haat Likisa, Oecusse no Kapitál Dili. Asidente ne'e fatór mínimu %5 husi natureza. Fatór ema mak fó kontribui boot liu,” informa Faustino iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite, hafoin enkontru semanál ho Prezidente Repúblika, Sexta (08/11/19).
Komjer PNTL ne'e fó ezemplu, asidente ema lanu todan xoke karau. Iha mós motor xoke ema la'o-ain. Nia dehan, ho nune'e bele hare'e katak dalaruma sidadaun seidauk iha konxiénsia di'ak no hakarak atu buat hotu lalais. Maski lei rasik hatete, kuandu ema atu hakat iha pasadeira (zebra cross), tenke para, fó ema ne'e liu tiha lai.
Iha fatór seluk mós, tuir Faustino, motorista kolen ou laiha kondisaun di'ak bainhira halo viajen ba mai.
“Iha Dili tenta para atu redus asidente no insidente hirak ne'e, maibé agora ba fali munisípiu mak hanesan Leolima-Balibo, Suai no Quelicai. Ho nune'e signifika, ida ne'e la'ós dehan kapasidade husi polísia. Maibé, fatin akontesimentu ne'e sai husi área urbana,” Komjer Faustino esplika.
Nia dehan, ein prinsípiu la'ós kapasidade rekursu umanu PNTL. Maibé konxiénsia ema hotu nian mak importante.
“Tanba, kada suku iha ofisiál Polísia Suku no loos duni katak ema ida de'it. Entaun iha grupu ruma halo asaltu, entaun labele salta. Tanba ne'e, vijilansia ne'e sempre halo hela de'it ajuda husi UPF no BOP para atu tenta reduz insidente,” nia hatete.
Jose Luis Guterres simu toma pose hanesan Prezidente RAEOA iha semana oin.
https://www.youtube.com/watch?v=wtVgE4tA_kY
Tempotimor (Dili) – Presidente Partidu Sosialista Timor (PST), Avelino Coelho sujere ba estadu no Governu Timor-Leste, atu iha polítika ida prepara asesór nasionál sira. Atu nune'e, iha tinan 10 tan labele dependente maka'as ba asesór internasionál sira.
"Hau hanoin tenke iha polítika ida husi estadu. Asesór husi liur mai servisu hamutuk ho timoroan para timoroan mós bele familiariza nia pratikas no profisaun, hodi nune'e bele dezenvolve. Para depois ba tinan 5 no 10 mai, ita la depende ona ba asesoria internasionais," dehan Avelino iha Centro Convenções Dili (CCD), Sexta (08/11/19).
Nia esplika, atu atinje ida ne'e bele. Maibé, ne'e presiza polítika do estadu. Polítika sira ne'e mai husi partidu ne'ebé povu fó fiar ba ukun. Se depende ba partidu ida ba partidu ida seluk, polítika bele la hanesan.
Relasiona ho ezistensia asesór internasionál hirak ne'e, tuir Avelino, defende mós ba meteria. Tanbá iha materia balun, TL presiza apoiu asesoria hanesan iha kestaun legislasaun komplementares balun, ne'ebé iha interkambiu ho nasaun nia relasionamentu ho komunidade internasionál. Hanesan konvensoens internasionál, sei presiza tulun husi asesoria internasionál.
"Iha materia balun ke asesór internasionál mós la komprende. Ezemplu, hanesan konseitu polítika desenvolvimentu ita nia rai nian. Bele diferente. Governu presiza equilibru situasaun rua ne'e, iha materia balun karik sei depende ba asesoria internasionál no iha materia balun estadu presiza enkoraja partisipasaun asesoria nasionál. Tanba, Timor ema formandus barak ona," nia dehan.
Maske nune'e Presidente Sosialista ne'e mos konsidera katak laiha timoroan ida, hatene liu malae. No laiha malae ida mak hatene liu timoroan.
“Tenke komplementa malu. Tanba, atu halo desenvolvimentu polítika agrikultura no legislasaun ne'ebé liga ho agrikultura ne'e, timoroan iha liu aptidaun. Tanba koñese realidade sosiu-kulturál ne'ebé asesor liur la koñese. Iha área ne'ebé ligasaun ho konvensoens internasionais, bele karik ou bele mós ita sedauk iha koñesimentu ne'ebé kle'an, ho nune'e ita presiza mós aprende husi kolega sira husi rai seluk,” nia esplika.
Tempotimor (Dili)-Xefe Estadu Maior Jeneral FALINTIL Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) Maijor Jeneral Lere Anan Timur konsidera asaun pesoal Polisia Militar (PM) baku membru Batalliaun Orden Publika (BOP) la’os problema, tanba sira baibain halo seguransa hamutuk.
Tempotimor (Dili) – Xefe Estadu Maior F-FDTL, Maijor Jenerál Lere Anan Timur espresa nia sentimentu moe, tan de'it membru F-FDTL barak mak kabun-teek.
"Ohin forsa barak ba Munísipiu Manufahi. Ne'e, tanba ita haree ita nia forsa balun kabun-teek ka lae? Depois isin bokur. Ne'e ha'u dehan, obrigatóriu forsa sira iha komponetes hotu, semana ida halo ezersisiu dala rua. Obrigatóriu. Tenke halo," afirma Jenerál Lere iha Metiaut, hafoin partisipa Konsolidasaun Organizasaun Sagrada Familia (OSF), Sesta (08/11/19).
Nia dehan, kada individu hala'o ezersisiu ne'e privadu. “Imi halo imi nia privadu ne'e oin seluk. Maibé, ha'u nia diretiva mak ne'e, obrigatóriu husi komandante to'o soldadu. Tenke halo marsa forsada," Lere afirma.
Lere promete iha tempu tuir mai, kada komponente tenke aprezenta sira-nia programa ba forsa marsada, para nia mós hatene.
“Sira halo ka lae. Sei sira la halo, ha'u husu sira. Tanba saida mak la halo? Para sira justifika hodi ita diminui soldadu kabun-teek. Ha'u haree ha'u nia soldadu kabun-teek ne'e ha'u moe fali," dehan Lere Anan Timur.
Tempotimor (Dili) – Relasiona ho video viral ne'ebé hatudu asaun membru Polísia Militár (PM) baku membru Batallaun Ordem Públiku (BOP), Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Faustino da Costa deklara katak ida ne'e problema pesoál nian no laiha ligasaun ho instituisaun rua ne'e.
Komandante Jerál PNTL mós hasai ona orgaun ida ba membru tomak, inklui komandante sira hotu atu labele provoka situasaun liuhosi video ne'ebé viral.
"Ita hare'e husi parte akontesimentu, ema uza fali video ne'e hodi soran fali instituisaun rua ne'e. Maibé, akontesimentu ne'e bele dehan problema entre pesoál ida ba pesoál seluk. La'ós entre instituisaun rua ne'e," afirma Faustino iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite, Sexta (08/11/19).
Nia dehan, kuaze tinan rua, instala ona ekipa konjunta ida ne'ebé kompostu husi F-FDTL no PNTL, ho nune'e hafoin akontesimentu ne'e, ekipa ida ne'e mak atu halo investigasaun.
“Agora, investigasaun la'o ona. Husi komando rua haree karik iha infrasaun ruma, mak membru sira ne'e sei simu konsekuensia, bazeia ba regras estrutura ne'ebé iha no resultadu ne'e sei fó sai lalais liu 30 dias. Ho nune'e, husu ba membru tomak atu labele provokadu ho filmazen ne'ebé iha,” Faustino apelu.
.