Login to your account

Username *
Password *
Remember Me
Tempo Timor

Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

Tempotimor (Dili)-Partidu opozisaun iha Parlamentu Nasionál tuur ho kalma hodi asiste reasaun ne’ebé bankada apoiu governu sira halo relasiona ho númeru asesor iha governasaun daualu ne’ebé atinze to’o na’in 1.014.

Comment

Tempotimor (Dili) – Prezidente Repúblika (PR), Kinta (14/11/19)  halo audensia públiku ho Banco Central Timor-Leste (BCTL), hodi rona opiniaun kona-ba investimentu iha Fundu Petróleu no oinsá atu bele garante setór privadu.

"Ohin ami husi BCTL mai hasoru PR, tanba PR hakarak atu rona no hatene uitoan situasaun kona-ba dezenvolvimentu ita nian fundu petróleu," dehan Governadór Banco Central Timor-Leste (BCTL), Abrão de Vasconcelos iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-pite, Kinta (14/11).

Xefe Estadu, tuir Abrão, hakarak hatene BCTL nian hanoin kona-ba situasaun investimentu fundu petróleu iha 2020 no tinan 3 ou 4 oin mai sai oinsá.

"Ami mós halo diskusaun kona-ba oinsá atu diversifika ita nia ekonomia. PR hakarak hatene, tuir BCTL nia hanoin, oinsá mak atu dezenvolve areas sira no petróleu,” nia dehan.

PR mós rona ona reprezentante husi setór privadu sira hanesan Camara Comerciu  Indústria Timor-Leste (CCI-TL) no BCTL nia hanoin, para oinsá mak bele dezenvolve setór privadu.

Nia dehan, BCTL basikamente fó informasaun prinsipál kona-ba petróleu no situasaun merkadu iha 2020, sei sai oinsá no hakarak hatene fundu petróleu ho setór privadu nia dezafiu.

“Situasaun merkadu nia prospektividade iha aban bainrua ne'e oinsá? Tanba fonte finansiamentu iha TL ne'e prinsipál mak Fundu Petróleu. PR hato'o agradese tanba BCTL nia responsabilidade atu jere fundu petróleu,” Abrão esplika.

Comment

Tempotimor (Dili) – Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasionál (PN), Kinta (14/11/19) espresa sentimentu triste ba jornalista, bainhira sira rona katak povu iha Covalima ta'a malu tan hadau malu bee-moos.

"Ha'u sente triste tebes. Tanba ne'e akontese no moris realidade nian mak ne'e. Katak iha nasaun ukun an ida ne'e, atu hemu bee kopu ida mós, povu tenke ta'a malu duni," dehan deputadu Adriano do Nascimento iha PN.

Adriano afirma, kada tinan Covalima sempre difikulta ba bee-moos. Maibé, iha bee matan boot rua ne'ebé Governu lakohi hadi'a hodi fornese ba komunidade.

"Problema iha Suai laran ne'e duni. Entaun bailoro bee laiha duni. Tanba fura tuun ba mós mina. Iha bee matan rua ne'ebé boot teb-tebes, iha parte Fohorem parte Aldeia Dato 2 no Dato 3 ne'e, kuandu Governu iha planu atu dada bele fornese ba Covalima tomak, inklui mós Same nia sorin bele hetan hotu bee ne'e," dehan Adriano.

Alende ne'e, deputadu Favião de Oliveira mós husu ba Governu atu hadi'a fornesimentu bee-moos ba populasaun iha munísipiu hotu.

"Governu presiza halo melloramentu bee-moos, ba ita nian populasaun liuliu iha munísipiu. Tanba, ita hatene katak nesesidade báziku hanesan bee no saneamentu. Tanba ida ne'e mukit liu iha munísipiu," dehan Favião.

"Ami sempre rekomenda hela de'it ba Ministru Obras Públiku  (MOP) hodi hadi'a no halo jestaun kontrolu nian ba bee matan sira ne'ebé iha munísipiu. Tanba, dalaruma ita haree populasaun balun susar ba bee. Dalaruma iha kapitál Dili ne'e de'it mós lori masa ba buka bee," nia salient.

Nia afirma, maske iha Dekretu Governu nian balu dekreta katak populasaun hotu ida direitu ba bee-moos, maibé presiza iha jesatun di'ak liuliu ba sistema kanalizasaun bee-moos ba populasaun nia hela fatin.

Comment

Tempotimor (Dili) – Governadór Banco Centrál Timor-Leste (BCTL), Abrão de Vasconcelos deklara,  montante Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 ne'ebé boot liu, fó implikasaun maka'as ba Fundu Petróleu.  

Kualkér alterasaun iha mudansa Fundu Petróleu nian, iha implikasaun direita mai TL, liuliu  Governu. Bainhira hakarak utiliza Fundu Petróleu hodi finansia atividade estadu ne'e, hanesan kestaun. Tanba, dependensia ba Fundu Petróleu ne'e bo'ot tebes.

"OJE 2020 nia montante bo'ot liu 2019. Atu Governu foti osan liu ou la liu husi porsentu ne'ebé fundu iha ne'e, impaktu sempre iha. Tanba fontes finansiamentu ba OJE iha TL ne'e prinsipál mak Fundu Petróleu. Atu foti bo'ot liu ou ladún bo'ot mós, kuandu nia liu ona rendimentu sustentável  ne'e, nia impaktu sempre iha," esplika governadór ne'e iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-pite, Kinta (14/11).

Nia hatutan, konserteza situasaun agora diferente. Tanba, nesesidade atu halo investimentu iha Kosta Sul aumenta, Greater Sun Rise no iha setór seluk-tan, konserteza nia implikasaun sei iha.

Comment

Tempotimor (Dili) – Deputadu Adriano do Nascimento dehan, nu'udar Prezidente foun ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA) no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM), José Luis Guterres ‘LUGU’ ba halo kontinuasaun de'it obra ne'ebé durante ne'e Mari Alkatiri halo ona iha Oekusi.

"Atualmente nia prezidente RAEOA ona. Agora, ita hein ninia kapasidade atu hatuur konfiansa legál no polítika ne'ebé VIII Governu fó. Prezidente autoriedade tenke hatudu ninia kapasidade intelektuál, sensibilidade polítika atu haree kestaun Oekusi nian, nomós sensibilidade ekonomika hodi hatur RAEOA nu'udar rejiaun espesiál," dehan deputadu PD Adriano do Nascimento iha PN, Kinta (14/11/19).

Adriano fiar, prezidente foun RAEOA ba la'ós atu halo buat foun, maibé kontinua de'it obra ne'ebé Mari Alkatiri hahú tiha ona.

"Señor LUGU ba iha ne'ebá la'ós buat foun. Nia hamriik iha Dr. Mari ninia obra maka dezafiu boot ba nia. Ema sei halo komparasaun. Seraké Mari nia jestaun ukun mak di'ak-liu ka LUGU nia ukun mak di'ak-liu. Tanba, bele dehan katak Dr. Mari halo buat ne'ebé di'ak-liu kompara ho obra iha Dili laran," dehan Adriano.

Nia afirma, durante ne'e lideransa Mari nian, bele dehan katak iha de'it Pante Makasar. Maibé, foti ona nasaun no rejiaun nia oin iha mundu. Maski, iha postu sira seluk seidauk. Maibé, iha faze pur faze.

"Dezafiu ba LUGU mak ne'e, seraké nia bele to'o iha ne'ebá ka la'e? Nia kontrolu ba kualidade obra nian ne'e, to'o iha ne'ebá ka la'e? Maibé, señor LUGU mós keta haluhan katak molok Dr. Mari sai husi Oekusi ami PN politiza tiha ona Oekusi ne'e," dehan Adriano.

Comment

Tempotimor (Dili) – Deputadu Favião de Oliveira husi Komisaun F Parlamentu Nasionál (PN) konsidera VIII Governu, inkapasidade atu ezekuta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2019.

"Komisaun F haree katak ezekusaun orsamentu tinan ida ne'e, fraku tebes. Foin mak %60 resin. Bainhira to'o iha 31 Dezembru, saida mak akontese ita lahatene," dehan deputadu Favião iha PN, Kinta (14/11/19).

Nia dehan, komisaun F dúvida hela ba Governu tanba laiha kapasidade para ezekuta OJE 2019 ho totál billiaun $1.4. “Agora Governu husu tan fali billiaun $1.950 iha tinan fiskál 2020," nia dehan.

Reprezentante povu ne'e katak, bainhira ezekusaun la hotu, husu barak tan. To'o tempu ida sei muta sai.

"Hanesan etu ida karik, ita han bikan ida seidauk hotu, ita husu tan para han tan etu ida bikan boot liu fali ida ne'e. Entaun, loron ruma ita bele muta sai fali. Ida ne'e mak ninia realidade," Favião afirma.

Deputadu husi bankada opozisaun ne'e akresenta, ezekusaun OJE 2019 nian ne'e aat tebes. "Governu laiha planu no programa, nune'e difikulta ba ezekusaun," nia dehan.

Comment

Tempotimor (Dili)-Eis Prezidente Autoridade Interinu Rejiaun Administrativu Espesiál Oekusse-Ambeno (RAEOA) Arsenio Paixão Bano fó hela “serbisu uma” lubuk ida ba Prezidente Autoridade RAEOA foun, José Luis Guterres atu halo durante ninia mandatu tinan haat nia laran.

Comment

Tempo Timor (Maliana) - Former priest R.D., who is accused of child sexual abuse in the Topu Honis shelter in Oecusse, wants to be in prison. ‘He wants to give himself up to the police so they arrest him and put him in jail,’ father Lazarus Mau, the head of the SVD congregation in Maliana, told Tempo Timor.

Comment

Tempotimor (Dili) – Prezidente Komisaun D, Parlamentu Nasionál Virginia Ana Belo hakfodak ho lista asesor ne'ebé servisu ho VIII Governu, hamutuk ema na'in 1.014.

"Lista asesores ne'e ami simu husi Ministra Finansas. Iha lista ne'e, númeru asesor boot uitoan. Kuaze ema na'in 1.014. Ne'ebé, ami nia pensamentu kuandu númeru asesor barak, diak liu troka tiha funsaun públiku. Ita lalika servisu. Asesor sira mak servisu de'it," dehan deputada Virgina Ana Belo iha resintu Parlamentu Nasional, Kuarta (13/11/19).

Virginia promete, sei buka tempu par Governu ho PN ko'alia tok kona-ba asuntu ne'e. Tansá Governu presiza asesor barak hanesan ne'e.

Prezidente Komisaun D ne'e mós fó ezemplu kona-ba asesor ho númeru barak iha nasaun dezenvolvidu, hanesan iha Doha no Dubai. Nia hatete, kuandu tama iha sira nia instituisaun públiku, asesor rai nain %50 no estranjeiru %50. Mas, nia dehan, ida ne'e kestaun tanba nasaun ne'e osan barak.

"Ita Timor-Leste, ita-nia populasaun barak i ema barak. Nusa mak ita lakohi kapasita ita nia ema. Asesor husi estranjeiru de'it mak servisu, no fim ita nunka aprende buat ida. Parlamentu de’it nia asesor kuaze nain 10 hanesan ne'e de'it. Nusa mak Governu iha asesor barak hanesan ne'e? Asuntu ne'e ami sei ko'alia iha nivel Parlamentu no Governu," Virginia afirma.

Maski nune'e, nia rasik seidauk sura asesor sira ne'e tuir nia kategoria. Husi estranjeiru na'in hira nomos rai-laran na'in hira.

Virginia mós esklarese, saláriu ba asesor nasionál no internasionál iha diferensia. Tanba asesor nasionál kada fulan hetan $5000-7000 de'it. Maibé, asesor internasionál kada fulan hetan $10.000-20.000.

"Númeru asesor nasionál mak barak ne'e ha'u aseita, par bele subtitui. Maibé, sei asesor internasionál mak barak ha'u la aseita. Tanba ne'e, ha'u sei husu ba Governu par bele haree ba asuntu ne'e," Virginia tenik.

Comment

Tempotimor (Maliana ) – Eis Padre RD ne’ebé deskonfia komete krime abuzu sexuál hasoru minoridade iha uma mahon Topu Honis, Oécusse hakarak tama prizaun.

“Nia hakarak entrega an ba Polísia. Hakarak tama komarka,” Padre Lazarus Mau, SVD ulun boot kongregasaun Societas Verbi Divini (SVD) nian, iha Maliana ba tempotimor.com, Kuarta (13/11/19).

RD, tuir Padre Lazarus sai husi uma SVD iha Maliana, iha Tersa (12/11/19) dadersan ba Dili. To'o Dili, iha lokraik loron hanesan, RD sa’e Ró naran Succes, hodi kontinua nia viajen ba Oécusse.

“Nia ba tiha ona horiseik, depois sa’e ró ba Oécusse. Iha Maliana mós nia fó hatene ona ba Polísia. Nia rasik hakarak ba Oécusse. Depois to’o iha ne’ebá nia hakarak Polísia kaer nia lori ba komarka,” Padre Lazarus haktuir.

RD, tuir Padre Lazarus hetan akompanamentu husi señora Lili (atuál Diretora Topu Honis) ho ninia ema sira ne'ebé mai hasoru RD iha Maliana. “Sira to’o iha ne’e maizumenus tuku 07.15, depois sira sai husi ne’e ho karreta pickup ida maizumenus tuku 08.00 dadersan iha Tersa (12/11/19),” Padre Lazarus esplika.

Dezde Abril 2019, suspetu RD hela iha rezidénsia SVD iha Maliana, tuir aranju ne’ebe hanaran ‘House Arrest’.

“Nia dehan, nia lakohi subar tan iha ne’e,” hatete Padre Lazarus Mau.

Iha Segunda (11/11/19) eis saserdote ne’e ba aprezenta an iha eskuadra PNTL Munisípiu Maliana no husu kona-ba ninia kazu. Maibé, PNTL Maliana hateten ba RD katak ninia kazu ne’e monu iha PNTL Oécusse, nia responsabilidade.

Ne'ebé, bainhira RD to’o iha Oécusse, dadersan sedu loron Kuarta (13/11/19), Polísia sira preparadu ona iha portu Mahata, hodi kaer RD no lori kedan ba eskuadra PNTL Oécusse.

Iha fulan Abril liubá, Polísia Timor-Leste kaptura ona eis-padre Amerikanu ne'e. Autoridade legál mós prende nia pasaporte. Amlulik Lazarus Mau hatete, antes ne’e RD la hetan detensaun. Parte legál no igreja permite eis-padre ne'e hodi hela iha rezidénsia SDV nian iha Maliana ho razaun katak nia katuas ona, nomós konsidera ninia kontribuisaun ba Timor-Leste.

Bainhira intervista ho tempotimor.com loron 17 Setembru liubá, Padre Lazarus Mau ne’ebé ho idade 69 hateten, Rezidénsia SVD Maliana nu'udar fatin ne'ebé seguru. “Ha'u katuas ona, nia mós (RD) katuas ona," hatete Padre Lazarus.

Maski nune'e, nu'udar ulun boot SVD nian iha Maliana, Lazarus iha responsabilidade hodi kontrola suspeitu RD . “Bainhira nia ba merkadu, frater ida tenki akompaña nia. Ha'u rasik mak deside katak ema ruma bele mai vizita nia ka lae,” Lazarus esplika.

Tuir Lazarus, baibain se estudante ka ema ruma hosi Oécusse mak hakarak mai haree RD, ida ne'e la problema. Nune’e mós atuál Diretora Topu Honis, señora Lily Tarung ne'ebé bainhira ba vizita RD iha Maliana, sira tenki hasoru malu iha liur. La'ós iha rezidénsia SVD.

Fotográfia ida iha Instagram, hatudu katak suspeitu tuur hela iha restaurante ida iha Maliana hodi halimar laptop, bainhira señora Lily Tarung hemu hela serveza. Lili Tarung lakohi simu alegasaun hasoru nia xefi. Maske iha 2018, iha momentu wainhira RD konfesa ba doadór ida hosi Austrália naran Tony Hamilton katak nia komete duni abuzu seksuál. Tarung mós iha ne'ebá hodi asiste. Hamilton hateten, RD konfesa ba nia katak nia sempre halo abuzu seksuál ba labarik sira iha Topu Honis.

Informasaun balun hatete, iha mós alegasaun hasoru Señora Lili Tarung, tanba nia konsidera falla hodi proteje labarik sira iha Topu Honis.

Bainhira RD hetan kapturasaun iha Abril, Tarung haruka mane ida hodi ataka feto ida ne’ebé uluk hela iha orfonatu no iha ona oan ida ne’ebé nia deskonfia katak fó ona testemuña ba parte legál sira.

Feto ne’e hetan baku nune’e hetan kanek. Tarung mós hetan detensaun temporáriu. Maibé, hahalok violente ne’e halo eis orfonatu sira iha Topu Honis aumenta ta'uk atu ko'alia sai. Tanba sira tauk ema atu asalta ka ataka sira. Sira kontinua fó presaun ba pesoál sira iha Topu Honis. Nune’e mós sira ne’ebé hela besik iha ne'ebá.

Comment

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« July 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Tempo Timor Networks

Online Counter