Login to your account

Username *
Password *
Remember Me
Tempo Timor

Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

Tempotimor (Dili) – Konsellu Konsultativu Fundu Petrolífeiru (KKFP), to'o agora seidauk bele tetu kona-ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2020, ho montante billaun $1.950.

"Osan ne'e atu barak ka oituan, ita tetu iha buat rua. Parte ida, mak ita nia nesesidade nomós ita nia osan rasik natón, para atu halo ita nia programa no atividade sira. Se ita nia osan la to'o ita hatún. Osan to'o ita mantein. Maibé, ne'e depende ba Parlamentu Nasionál, Governu no Prezidente Repúblika," dehan Prezidente Komisaun Konsultivu Fundu Petrolífeiru (KKFP), Julio Crispin iha PN, Kuarta (16/10/19).

Tuir Prezidente KKFP ne'e, OJE 2020 ne'e boot. Inklui mós tinan kotuk nian. Maibé, nia dehan, KKFP seidauk bele haree no tetu osan ida boot hanesan ne'e, atu aloka ba ne'ebé de'it.

“Ami só haree tiha lai katak orsamentu ne'e boot no alokasaun ne'e prioridade duni. Ami seidauk haree, maibé ami rona mak billaun $1.95, ne'ebé fahe ba despeza lubuk ida hanesan saláriu vensimentu, bens servisu, kapitál menór, kapitál  dezenvolvimentu no transferénsia públika," nia afirma.

Comment

Tempotimor (Dili)-Bankada Fretilin iha Parlamentu Nasionál (PN) konfuzaun ho meius ne'ebé bele uza atu lori media center CNRT ba tribunal.

Comment

Tempotimor (Dili) – Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Filomeno da Paixão de Jesus hatete, atu garante ba sistema Autoridade Marítima nian, presiza ideia husi liña ministeriál seluk, hodi bele hala'o kontrola iha tasi ho di'ak.

 

Nia dehan, Autoridade Marítima Nasionál (AMN) ne'e transversál. Entaun, presiza reuniaun ho ministeriu ne'ebé relevantes, komesa husi Finansas, Alfandega, Polísia, F-FDTL, Ministériu Defeza i Seguransa, Ministeriu Saúde, Ministeriu Transporte i Telekomunikasaun no seluk tan.

 

"Presiza tuur hamutuk para bele deskute hotu, para bele haree sistema ida ne'ebé di'ak, atu bele lori seguransa di'ak liu ba estadu. Tantu iha tasi laran no portu sira hotu para prinsipál lori buat hirak ne'e ba efikas," dehan MDS, Filomeno Paixão iha edifisiu Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Kaikoli, Kinta (17/10/19).

Ministru ne'e afirma, opsoens tolu ne'ebé atu deskute mak; Ida, Polísia Marítima ne'e tama fali ba komunidade militár nian. Rua, Polísia Marítima tama fali iha PNTL. Tolu, Polísia Marítima sai husi F-FDTL, tama fali iha Autoridade Maritima.

 

Nia hatutan, sistema Autoridade Maritima ne'e hakarak Komodor ida husi tasi mak komandu. Nune'e, nia bele maneja ou jere ema sira ne'ebé mai husi ministeriu sira seluk, para bele hetan informasaun kona-ba tasi nian, i isin moris para bele haree ba ameasa ka diskriminasaun ruma iha tasi laran.

 

"Durante ne'e, ita haree seguransa iha tasi laiha. Em vez entrega ba F-FDTL no PNTL ka entrega ba Autoridade Marítima. Tanba, Autoridade Maritima ne'e kaer Komponente Naval no Maritima," informa MDS ne'e.

 

Nia dehan forsa rua ne'e la'o hamutuk ho ró-ahi sai plataforma ida dei't bele ba kontrola iha tasi, i la'ós dei't iha tasi besik territorial, maibé, iha mós zona kosteru no ba ekonomia esklusivu.

 

Kona-ba portu, nia subliña, iha portu sei iha kapitaun portu no kapitaun ne'e sei koloka iha portu entrada iha Dili, Oe-cuse no seluk tan ne'ebé presiza.

 

"Tanba ne'e, presiza liña ministeriál sira tuur hamutuk para bele ema sira koloka iha ne'ebá, ne'e bele kontrola ró-ahi  no sasán sira ne'ebé tama mai. Nune'e,  ita garante ba servisu Autoridade Maritima nian efikas, efisiente no metin liu. Ida ne'e mak ita nia hakarak," tenik Paixão.

Comment

Tempotimor (Dili) – Membru Konsellu Konsultivu Fundu Petrolífeiro (KKFP) na'in tolu, hetan pose husi Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Arão Noé de Jesus da Costa Amarál iha salaun konferénsia Parlamentu Nasionál, Kuarta (16/10/19).

Iha momentu ne'e, Prezidente Komisaun Konsultivu Fundu Petrolífeiro, Julio Crispin sente kontente hodi hetan tan membru konsellu konsultivu nain tolu, ne'ebé hetan pose husi PN.

"Agradese ba orgaun Lejisladór Parlamentu Nasionál ne'ebé fó ona pose ba membru komisaun Konsultivu Fundu Petrolífeiru na'in tolu. Agradese tanba bele realiza programa ne'e," dehan Julio Crispin.

Iha  serimonia ne'e, Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Arão Noé de Jesus da Costa Amarál  hatete, membru KKFP na'in tolu ne'ebé hetan pose ne'e atu hala'o servisu hodi haruka pareser mai Parlamentu Nasionál.

"Ohin sira na'in tolu simu posse ne'e, bele kompleta sira nia membru hodi funsiona KKFP para hala'o misaun hodi halo pareser haruka mai PN, ne'ebé liga ba jestaun fundu petrolífeiru nian," dehan PPN.

Nia mós kongratula membru na'in tolu ne'ebé hetan posse, hodi assume kargu durante tinan lima hahú husi ohin 16 Outubru 2019 to'o  16 Outubru 2023.

Membru KKFP na'in tolu ne'ebé hetan pose mak hanesan: Nuno Eugénio Goulart (husi PN), Martinha da Silva de Jesus Pinto (husi sosiedade sivíl) no Hernâni Agustinho Soares (husi CCI-TL).

Comment

Tempotimor (Dili) – Problema rai ho estatutu laloos, fó dúvida ba investidór sira husi estranjéiru atu mai investe iha Timor-Leste, tanba la seguru.

"Lei rai ne'e importante ba sidadaun timoroan sira nomós ba investidór sira. Enkuantu rai ne'e nia estatutu seidauk loloos ne'e prekondisaun ida ne'ebé kee ejize husi investidór sira hakarak seguransa ba sira,” dehan Vise Prezidente Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco iha PN, Kinta (17/10/19).

Branco dehan, se investe iha rai ida ne'ebé nia estatutu laloos, bele hamosu problema. Se Timor-Leste nia estatutu rai seidauk loos hanesan agora daudaun ne'e mós, kondisaun ida la kria, hodi atrai investidór sira mai ita nia rai.

"Agora, hotu-hotu hakfodak ba projeitu tasi mane. Problema rai. Hadau malu rai, maibé estatutu rai rasik lei seidauk iha atu define loloos. Ida ne'e mak problema ka vakum ida ne'ebé mak akontese ema manipula tuun sa'e. Enkuantu ita laiha koñesimentu ba lei, entaun bele akontese kazu sira hanesan ne'e," dehan Branco.

Nia afirma,  bainhira estatutu rai loos ona, bele fó garantia ba rai na'in atu asesu ba banku tanba rai nu'udar fatór ekonómiku.

Iha fatin hanesan deputadu CNRT, Patrocino dos Reis katak, lei rai nian presiza kompleta ho dekretu lei sira.

"Lei rai nia aprova ona, hein para halo kompleta ho dekretu lei, hodi atribui títulu ne'e mak seidauk kompleitu," dehan Patrocino.

Nia husu ba entidade hotu-hotu obedese ba lei ne'ebé mak iha, hodi nune'e labele hamosu problema.

Comment

 By : Martinho G. da Silva Gusmão

Husi 2018 to’o agora ita nia vocabulário politico ida de’it – “impasse política” – ho bahasa Indonesia karik atu dehan “kemacetan politik”. Ne’e katak, ba oin mos la diak, hakiduk mai kotuk mos labele, ses ba karuk ka kuana mos patina hela de’it. Maski ita hotu concorda ho liafuan ida ne’e nudar problema boot, maibe ita hotu nia hanoin mos “empate” hela. Nune’e, ita hotu hoku iha taho laran. Maski iha vontade boot tebes atu hakat liu impasse, maibe foti mak la sae, hiit mak la ba!

Comment

Tempotimor (Dili) – Sidadaun estranjeiru ida hosi nasaun Mali ho naran Ahmed Suiman (27), kuaze fulan 5 ona sulan iha Sentru Resepsaun Azilu (SRA) iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, Dili tanba tama mai Timor-Leste ilegál.

Ba tempotimor.com, Ahmed konta tuir inisiu nia mai liuhosi territóriu Indonezia, liubá Kupang (NTT) mak tama mai Timor-Leste liuhosi fronteira rai maran, Postu Batugade, Munisípiu Bobonaro.

“Ha’u mai to’o Kupang mak rona nasaun Timor-Leste nia naran. Ha’u buka konsuladu Timor-Leste nian iha Kupang hodi husu atu taka vistu. Maibé, konsuladu la fó. Nune’e, ha’u tama mai de’it la ho vistu mak polísia migrasaun kaer ha’u hodi lori ha’u mai tau iha fatin ne’e,” hatete Ahmed iha aeroportu Komoro, Dili, Kuarta (16/10).

Ahmed hatutan, antes ne’e polísia migrasaun lori ona nia hodi fila ba Indonézia. Maibé, autoridade Indonézia sira rejeita nia. Nune’e, lori fali iha Sentru Instalasaun Temporária iha aeroportu Comoro ne’ebé responsabiliza hosi polisia migrasaun Timor-Leste.

“Agora ha’u lakohi fila ba ha’u nia rain Mali ona, tanba ha’u nia rain iha hela konflitu laran. Ha’u nia aman-inan mate hotu ona. Ha’u hakarak husu azilu politika iha Timor Leste,” komenta Ahmed.

Nia promete katak, bainhira hetan direitu azilu politika iha Timor Leste nia sei la oho ema ida. Nia sei la repete asaun pasadu sira iha Mali.

Bainhira tempotimor.com hasoru Ahmed iha sentru instalasaun ne’e, Ahmed hatais hela kalsa naruk koor metan ida ho faru la ho gola koor mean, no ain mamuk. La hatais xinelus.

Kona-bá nia alimentasaun diaria (hahan lorloron), Ahmed haktuir katak foufoun uza nia osan rasik mak hodi sosa hahan loron-kalan, maibé oras ne’e hetan suporta uitoan hosi parte migrasaun Timor-Leste nian, no maske kuaze fulan 5 ona iha fatin ne’e, maibé Ahmed rasik seidauk hatene bainhira mak nia bele hetan vistu legal ida no hetan direitu azilu politika iha Timor-Leste.

“Ha’u hakarak hela iha ne’e ona, no lakohi fila ba Mali, tanba ha’u nia nasaun iha hela funu laran. Ha’u hakarak buka serbisu iha ne’e hodi aguenta moris. Ha’u mai iha Timor hodi buka salvasaun, mai buka moris,” konfesa Ahmed.

Entretantu, tuir informasaun balun ne’ebé tempotimor.com asesu iha aeroportu Comoro katak antes ne’e migrasaun Timor-Leste lori ona sidadaun Mali ne’e ba Indonézia, maibé Indonézia deside rejeita Ahmed ho razaun lubuk ida.

“Ha’u rona katak agora sira buka hela osan hodi deporta nia fila ba Mali. Maibé dalaruma osan seidauk iha mak to’o oras ne’e seidauk realiza,” hatete pesoal seguransa ida.

Mali nu’udar nasaun ida Afrika Osidental. Nasaun ne’e hasoru hela de’it konflitu tantu konflitu horizontal no vertikal. Nasaun ne’e nia naran ofisial mak Repúblika Mali (République du Mali) kolonializadu hosi Fransa durante tinan barak nia laran, no foin hetan nia independensia hosi Fransa iha loron 20 Juñu 1960, no sai independensia total iha loron 22 Setembru 1960.

Comment

Tempotimor (Dili) – Ministru Estadu Prezidensia Konsellu Ministrus (MEPKM), Hermenegildo Agusto Cabral Pereira informa, kona-ba sistema Autoridade Marítima Nasionál (AMN) ne'ebé sai matéria diskusaun iha Konsellu Ministru, Kuarta (16/10/19) iha Palásiu Governu, Dili.

Tuir MEPKM, Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Filomeno Paixao de Jesus rasik, aprezenta asuntu ida ne'e la'o durante tinan barak liubá kotuk no prosesu diskusaun mós la'o.

Governante ne'e afirma, iha diskusaun ne'e KM fó opsaun tolu ba Ministru Defeza no Seguransa hodi rona no hare pro no kontra. Nu fim KM rekomenda ba ministru defeza hodi kontinua halo abordazen ho entidades iha ita nia rain.

"Hodi hakle'an liután komprensaun iha ita nia setór defeza interiór, alfandega, elementu hotu-hotu ne'ebé integra iha setor ida ne'e bele intende kle'an ona, hodi filafali mai KM hodi simu aprovasaun final," esplika Agio Pereira.

Sistema Autoridade Marítima Nasionál konsidera mós tasi hanesan identifikasaun iha estratejia  nasionál  setór fundamentál ba dezenvolvimentu nasaun.

"Sei estuda mós kona-ba opsaun tolu ne'e ba Autoridade Marítima Nasionál (AMN), ho objetivu atu poteziar pozisaun geoestratejika nasionál ho jestaun ne'ebé efikaz husi valiozus rekursus ne'ebé  eziste iha espasu marítima no asumi responsablidade husi estadu kosteriu iha kapítulu seguransa marítima no protesaun iha meiu ambiente," deklara Agio.

Comment

Tempotimor (Dili) – Ministru Interiór (MI) interinu, Filomeno da Paixão de Jesus fó ona orientasaun ba Komando Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Faustino da Costa atu halo investigasaun kle'an ba pesoál Unidade Polísia Fronteira (UPF), iha Aeroportu Internasionál  Nicolau Lobato, Dili.  

Orientasaun husi MI interino ne'e, relasiona ho akontesementu ema sivíl motorizadu tenta atu xoke aviaun Sriwijaya Air, iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato, loron hirak liubá.  

"Ema ne'ebé tama ba aeroportu ne'e lisaun boot ida ba ita. Suspeitu oras ne'e la'o hela investigasaun. Ha'u dehan ona ba komandu PNTL katak, ha'u hakarak investigasaun sériu tebetebes ba UPF ne'ebé iha ne'ebá. Tanba saida mak ema bele tama liu. Ha'u fó prazu ba sira hodi aprezenta ba ha'u hodi ita deside," afirma Filomeno Paixão iha Palásiu Governu, Kuarta (16/10/19).

Ministru ne'e rekoñese, situasaun ne'e bele akontese tanba frazilidade husi parte seguransa iha aeroportu.

"Frazilidade seguransa. Ha'u bele dehan hanesan ne'e. Nia dehan, nia lanu no problema emosionais mak tama ba. Maibé, bele mós ema aproveita tama ba no sei ne'e halo nusa!. Ne'e ita nia naran no oin monu kedas iha nasaun sira seluk nia oin," dehan Filomeno.

Meno konfesa, nia preokupa tebes ho situasaun ne'ebé tuir nia hanoin, labele akontese.

"Ha'u mós preokupa tebetebes. Tanba ne'e, mak ha'u ko'alia ho komandu PNTL para hola médidas ne'ebé haforsa ita nia seguransa sira," nia afirma.

Alende ne'e, Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agustino da Silva mós husu parte seguransa atu halo investigasaun profunda ba akontesimentu ne'e.

"Ohin ha'u iha KM mós ko'alia kona-ba ida ne'e. Tanba ne'e, parte seguransa presiza halo investigasaun profunda liután. Tanba saida mak kazu ne'e bele akontese no motivu saida no se mak envolve iha laran," dehan MTK ne'e.

MTK husu parte hotu ne'ebé relevante, atu halo investigasaun kle'an atu nune'e bele hetan dadus ne'ebé loos, para nia parte mós bele informa filafali ba aviasaun hirak ne'ebé halo operasaun iha Timor-Leste.

Comment

Tempotimor (Dili) – Ministru Estadu Prezidensia Konsellu Ministrus (MEPKM), Hermenegildo Augusto Cabral Pereira relata, Governu Austrália fó apoiu orsamentu millaun $35 ba programa subsídiu iha faze daruak nian iha nasaun Timor-Leste.

Nia dehan, aprezentasaun iha Konsellu Ministru (KM) ne'e mai husi Ministra Solidariedade Sosiál Inkluzaun (MSSI), Armanda Berta relasiona ho akordu subsidiariu entre Governu Timor-Leste ho Governu Federál Austrália. Akordu ne'e kona-ba  relativa eliminasaun violensia kontra feto iha Timor-Leste liuhosi programa NABILAN.

"Konsellu Ministru, apresia ratikulasaun ba programa ne'e. Tanba, programa ne'e di'ak tebes no importante. Maibé, programa subsídiu ne'e la'ós foun. Programa ne'e, mai kedas husi tinan 2014-2018. Ne'ebé, implementa ona faze dahuluk," informa Agio Pereira iha Palásiu Governu, Kuarta (16/10/19).

NABILAN nu'udar programa ne'ebé atu hasa'e kualidade apoiu ba asesu justisa ba labarik, feto, ema ho difisiensia nomos grupu marzinalijadus sira atu labele hela iha situasaun violensia nia laran no bele kontribui ba dezenvolvimentu nasaun ne'ebé forte," tenik Agio.

Comment

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« June 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Tempo Timor Networks

Online Counter