“Proposta OJE 2021, ami rekoñese katak, Governu aumenta persentajen ki’ik iha setór xave sira, maibé nafatin la to’o atu bele responde ba situasaun real ne’ebé povu ki’ik sira hasoru. Alokasaun hirak ne’e ho razaun atu atinje objetivu husi Planu Rekuperasaun Ekonomia de’it”, LH nia análiza iha submisaun ne’e.
LH fó ezemplu balun, hanesan alokasaun orsamentu ba setór edukasaun aumenta ho 69% kompara ho 2020, no 29% kompara ho 2019.
Haree ba alokasaun iha setór edukasaun nudár persentajen husi OJE tomak, alokasaun ba edukasaun iha proposta OJE 2021 mak 9.8%, kompara ho 7.3% iha 2020 no 9.7% iha 2019.
“Mudansa númeru hirak ne’e, ami nota katak, nafatin la tuir pratika di’ak tuir padraun internasionál ne’ebé normálmente Governu tenke investe 30% husi orsamentu tomak ba edukasaun no saúde”, subliña tan iha submisaun ne’e.
Bazeia ba Livru 2, alokasaun ho montante tokon $5.1 husi setór edukasaun barak liu ba sistema Eskola Café ne’ebé realidade la fó oportunidade ba labarik sira hotu atu hetan no asesu kualidade edukasaun ne’ebé di’ak no hanesan.
Tanba ne’e, presiza halo avaliasaun molok haluan eskola refere, hodi evita posibilidade gasta osan barak maibé lahó rezultadu optimal tantu ba manorin na’in sira no mós ba labarik sira.
“Ami nota mós mudansa balun iha alokasaun ba setór importante sira seluk hanesan setór saúde ne’ebé aumenta ba tokon $106 ka aumenta 44% kompara ho médiu sira iha 2020, no 34% kompara ho 2019. Haree ba alokasaun ba saúde nudár persentajen husi OJE tomak, alokasaun ba saúde iha proposta OJE 2021 mak 5.6%, kompara ho 4.5% iha 2020 no 5.1% iha 2019. Ami nafatin enkoraja Governu hodi halo investimentu ida ne’ebé di’ak liu hodi fornese fasilidade saúde ne’ebé adekuadu no asesível ba ema hotu”, subliña tan.
LH konsidera rezultadu husi Modelu Orsamentál foun, susar tebes atu hatene alokasaun ba bee moos no saneamentu, hanesan ita diskute iha leten.
Nune’e mós bazeia ba informasaun ne’ebé iha, LH hare hetan setór bee moos no saneamentu hetan de’it 0.7% husi totál OJE 2021.
“Ita presiza hatene alokasaun ba setór importante ne’e hira, hodi bele hatene Governu nia prioridade. Tanba ne’e, ami sujere mós atu Governu tau nafatin atensaun aas ba direitu báziku povu sira nian nudár responsabilidade estadu nian”, LH nia sujestaun.
Espera katak povu ne’ebé merese liu atu hetan tulun husi estadu labele adia tan ba tempu inserteza iha futuru, maibé tempu ona atu investe duni ba diresaun loloos hanesan LH mensiona iha leten atu akomoda direitu no interese sidadaun sira ne’ebé vulnerável no merese liu atu hetan apoiu.
Submisaun ne’ebé hato’o husi ekipa La’o Hamutuk (LH) iha loron 13 fulan Novembru 2020 mak hanesan, Celestino Gusmão, Eliziaria Febe Gomes, Bree Ahrens, Charles Scheiner, Marta da Silva no Adilsonio. (*)
PUBLISIDADE