Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili)-Koordenadór Forsa-Tarefa ba Prevensaun no Mitigasaun Surtu Covid-19 iha Timor-Leste, Maria de Araújo informa, pasiénte Covid-19 hamutuk na’in-19 kondisaun gravé iha sala izolamentu Vera Cruz.

Tempotimor (Dili)-Ministra Saúde (MS), Odete Maria Freitas Belo, defende m’ediku sira sempre fó antensaun ba pasiénte hotu, no lafiar rumoris ne'ebé lansa iha públiku kona-ba médiku sira dala-barak preukupa pasiénte ho sintoma Covid-19.

Tempotimor (Dili)-Bankada Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) iha Parlamentu Nasional (PN) deskonfia Ministériu Saúde (MS) iha tendénsia oho pasiénte inan isin-rua iha izolamentu Vera Cruz.

Tempotimor (Dili)-Pasiénte Covid-19 ne’ebé baixa hela iha Izolamentu Vera Cruz Munisípiu Dili dadaun ne’e iha na’in-3 (tolu) tama ona kategória gravé.

Tempotimor (Manufahi)-Pasiénte na'in-tolu (3) husi Aldeia Fatuk-Mutin hakotu iis (mate) iha dalan klaran, bainhira família sira hulan atu lori ba halo tratamentu saúde iha Suku Fatukahi, Postu Administrativu Fatuberliu, Munisípiu Manufahe, tanba kondisaun estrada grave.

Tempotimor (Díli)-Koordenadór Forsa Tarefa ba prevensaun no mitigasaun Surtu Covid-19 iha Timor Leste, Rui Maria de Araújo hatete, sidadaun ne'ebé rekoperadu ona husi Covid-19 bele simu Vasina primeira doze ka segundu Doze.

“Aproveita hato'o ba jornalista no populasaun katak ema ne’ebé detetatu pozitivu, uainhira rekuperadu ona, bele simu vasina doze dahuluk ka doze daruak. Laiha kontra-indikasaun médika. Lo'os duni, iha sertifikadu alta husi izolamentu, hakerek informasaun hanesan tuir mai ne'e “Ema ne'ebé rekuperadu, di'ak-liu hein to'o máximu fulan 6 (neen) sura husi loron alta, mak foin simu vasina”, dehan Rui liuhusi Komunikadu, sesta (23/07).

Informasaun ida ne'e, fo'o sai ho baze ba númeru vasina ne’ebé seidauk sufisiente atu kobre populasaun Timor-Leste. Maibé, tanba iha ona númeru vasina ne’ebé boot, ema hotu ne’ebé rekuperadu husi moras Covid-19, wainhira hakarak simu ona vasina, bele hakbesik ba postu vasina, atu simu vasina.

Aliende ne’e, informa ba públiku katak rezultadu sekuensiasaun genómica husi amostra 300 ne’ebé Laboratoriu Nasionál Saúde (LNS) haruka iha loron 14 fulan-Jullu tinan 2021 ba Peter's Doherti Institute iha Melbourne, Austrália, ho pedidu atu halo teste urjente ba amostra balun, hatudu katak amostra husi ema ni’in-4 ne’ebé tama husi Indonézia iha loron 26 fulan-Juñu ho loron 8 fulan-jullu, iha lineajen B.1.617.2 (Delta), variante ne'ebé preokupante, ka “variant of concern”.

Maibé sira na’in-4 iha hotu fatin kuarentena no izolamentu, 1 negativu ona no fila ona ba uma, na’in-3 sei nafatin sei iha izolamentu. To'o agora seidauk iha evidénsia katak variante ida ne'e, nakda'et ona iha komunidade.

Kazu detetatu foun ne’ebé relata iha loron 23 fulan-jullu tinan 2021: 54 (iha Dili 40, Munisípiu seluk hamutuk 14) feto 25, no mate 29 nune'e kazu rekoperadu hamutuk 45. (*)

 

Tempotimor (Dili)-Sentru Intgradu Jestaun ba Krize (SIJK) rejistu pasiénte Covid-19 hamutuk ema na'in-5 grave iha Izolamentu Vera Cruz, Suku Kaikoli, Postu administrativu Vera Cruz.

 

Tempotimor (Dili)-Sentru Integradu Jestaun ba Krize (SIJK) iha loron 06 fulan-maiu akumula pasiénete Covid-19 ho kategória grave na’in-5 no moderadu hamutuk 28 iha sala izolamentu Vera Cruz.

Tempotimor (Dili)-Família pasiénte inan isin-rua ne’ebé nia bebé mate iha kabun promete sei lori prosesu tuir dalan legal, tanba la satisfas ho atendimentu pesoál saúde nian izolamentu Vera Cruz.

Insidente ne'ebé mosu iha loron kinta (06/05/2021), inan isin-rua nia bebé mate iha kabun laran, tanba ne’e Rosito de Sousa (nu'udar la'en husi pasiénte Covid-19) hakarak prosesu kazu atendimentu pessoál saúde ne'e prosesu ba oin.

“Ha'u informa ona ba parte hothotu katak atendimentu la di'ak ne'e ha'u sei lor ba tuir dalan legal, tanba saida mak pesoál saúde atende ita-nia família ladún di'ak?. Afinál governu fakar osan millaun ba millaun”, deklara Rositu Sousa iha sala izolamentu Vera Cruz, kinta (06/05).

Nia dehan, kuandu ema moras komplikasaun ruma mak tama iha izolamentu ne'e difísil tanba atendimentu ladún di'ak.

“Ema moras komplikasaun ruma mak mai iha ne'e susar duni tanba iha laran ne'e sira dehan nunka hemu aimoruk. Iha fatin ne'e mak ema dehan Corona ne'e polítika duni”, afirma nia

Tuir kronolojia ne'ebé aman husi matebian bebe, Rosito Sousa haktuir, nia kaben kanotak moras, sira ba klínika Kampun Baru, no iha ne'eba pessoál saúde sira transfere fali ba Hospitál Nasionál Guidu Valadares (HNGV), tanba sente kantoak moras maka'as.

Nune’e, hafoin to'o iha HNGV, pesoál saúde sira halo kedas teste swab ba bebe nia inan, no rezultadu mai hatudu pozitivu, maibé ho rezultadu ne’e parte saúde mós seidauk garante katak, bebe nia inan ne’e pozitivu.

Entaun, to'o tuku 2:00 otl madrugada, pesoál saúde halo tan teste swab, ikus mai rezultadu pozitivu, nune'e nia La’en kopera ho pessoál saúde sira hodi transfer kedas mai iha sala izolamentu Vera Cruz.

To'o iha izolamentu, doutor ida-idak mai koko kondisaun bebé nia inan, depois sira informa fali katak, bebe atu partus sei lori oras 12, no momentu ne'e aman Rosito Sousa sente bebé nia fuan lanormal ona, nune'e doutór sira koko fila-fali to’o labarik la iha tiha de'it (mate). (*)

 

Tempotimor (Dili)-Governu liuhosi Ministériu  Saúde (MS) deside hodi muda pasiénte sira ne’ebé hatudu ona rezultadu teste swab negativu hodi kontinua halo tratamentu saúde iha Hospitál Nacional Guido Valadares (HNGV).

Tanba, MS prepara ona fatin iha HNGV hodi muda sai sidadaun ne’ebé rekuperadu iha izolamenu Vera Cruz, maibé ba sira ne’ebé mak test Polymerase Chain Reaction (PCR) negativu ona hodi kontinua halo tratamentu ba moras seluk. 

“Sim, loos duni katak Hospital Nacional Guidu Valadares iha hela fatin, tanba pasiénte sira ne'ebé mak ita halo tratamentu iha Vera Cruz oras ne'e sira-nia teste PCR ne'e negativu ona maibé ninia paru paru sei estraga hela entaun sei dependente ba oxijéniu ne'e ita bele muda ba HNGV laiha problema”, hatete Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, iha rezidénsia Primeiru MInistru, Farol, tersa (04/05).

Sidadaun ne’ebé ba HNGV ho rezultadu negativu sei la fó impaktu ba ema seluk, no laiha ona virus ne’ebé hada’et.

Tanba moras hothotu ne'ebé mak iha perigu ba ema nia saúde, maibé maneira atu atende ba kada moras mak la hanesan.

“La fó impaktu tanba se virus negativu ona ne’e atu  da'et oinsá?. Agora virus laiha ona, ita trata nia hanesan pasiénte baibain”, dehan nia. (*)

Page 5 of 6
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« June 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Tempo Timor Networks

Online Counter