Login to your account

Username *
Password *
Remember Me
Tempo Timor

Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

 

Tempotimor (Dili)-Informasaun husi deputadu bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál halo komunidade sira iha Beasu, Postu Administrativu Uatulari, Munisipiu Vikeke, hirus tanba sira hakarak mantein konstrusaun planta Liquefied Natural Gas (LNG) iha sira-nia fatin.

Tuir Xefe Suku Maluru, Beasu, Francisco Amaral (52) deklara katak populasaun sira iha Beasu hakarak atu konstrui planta LNG iha Beasu.

“Sim, populasaun hotu hakarak, LNG ka kadoras ne'e mai Beasu,” deklara Xefe Suku ne’e ba Tempotimor.com, relasiona ho informasaun husi deputadu FRETILIN ne’ebé hatete katak planta LNG sei muda ba Natarbora, Munisipiu Manatuto, tanba indinimizasaun ne’ebé populasaun sira husu boot demais.

Lee mós: Xanana Rende Harii Planta LNG iha Beasu, Posibilidade Muda ba Natarbora

Xefe Suku ne’e lamenta ho informasaun husi deputadu FRETILIN, Fabião de Oliveira ne’ebé hatete katak mudansa fatin ba planta LNG ne’e mosu tanba iha dezintendimentu entre Xefe Suku ho populasaun balun.

Fabião dehan mós katak mosu dezintendimentu entre grupu partidaria, liu-liu entre militante CNRT no FRETILIN.

“Buat ne'e ami haree grupu partidaria mós dezentendimentu hotu. Ezemplu Xefe Suku mai husi partidu CNRT nian, balun mai husi FRETILIN nian, entaun dezentendimentu iha ne'e, tuir ami nia haree ida ne'e mak konfuzaun uitoan,” deklara nia.

Lee mós: Polemika Muda Planta LNG (parte 1), Entre Jogada Politika no Indenimizasaun

“Haruka deputadu ne'e mai iha ne'e, nia manan osan ne'e, nia halimar fali ho ha'u, nia halimar ho ha'u, nia hanoin ha'u la'os FRETILIN karik. Ha'u serbisu ba FRETILIN ne'e tinan 10, Koordenadór Postu Administrativu Vikeke ne'e tinan 10. Nia hanesan deputadu de'it nia nunka apara povu ne'e. Ita (jornalista) dehan ba nia, ha'u ne'e eis Koordenadór (FRETILIN) postu administrativu Vikeke,” deklara nia.

Xefe Suku ne’e dehan, ba kestaun planta LNG iha Beasu laiha laiha partidu A ka B, maibé nu’udar Beasu-oan ne’ebé hakarak atu kontribui ba dezenvolvimentu rai ida ne’e.

Tuir Francisco, atu muda planta LNG ne’e politiku sira mak hatene, maibé nu’udar Beasu-oan no nu’udar Timor-oan, nia hakarak atu planta LNG ne’e konstrui duni iha Beasu, tanba estadu gasta ona osan lubuk ida ba prosesu ida ne’e.

Hatan kona-ba kestaun ne’ebé deputadu Fabião katak populasaun Beasu lakohi muda tanba problema bee, Xefe Suku ne’e deputadu ne’e atu labele koalia arbiru.

“Ha'u la hatene deputadu ne'ebé dehan povu lakohi muda sa'e ba ne'e povu ida ne'ebé mak ko'alia. Deputadu kuandu laiha argumentu polítika ne'e lalika ko'alia. Deputadu sira lalika mai buka problema iha ne'e,” nia hatete.

Nia rekoñese katak iha deputadu husi Uatulari mak ba koalia ho populasaun sira iha Beasu, maibé populasaun sira koalia de’it kona-ba sira-nia direitu.

“Ami ko'alia duni buat ne'ebé ami-nia direitu de'it, ami la sees husi lei, ami apar ona ho lei. Mais deputadu ida la'os mai iha ne'e, ha'u la hatene nia rona husi ne'ebé,” dehan nia.

 

Retira Ona Proposta Indinimizasaun

Xefe Suku Francisco informa mós kona-ba proposta indinimizasaun ne’ebé komunidade sira iha Beasu aprezenta ba governu.

Nia dehan, iha 16 Jullu 2019, sira hatama proposta liu husi ministru na’in tolu ne’ebé iha altura ne’ebá tuun ba halo konsultasaun.

Francisco ne’e rekoñese katak proposta ne’ebé sira aprezenta boot duni.

“Memang ami-nia pedidu boot liu ne'e loos. Ami nia proposta osan kona-ba rate, uma, plantasaun, rai, ne'e karun, kuaze osan boot liu,” dehan nia.

Maibé, iha 7 Novembru 2019, bainhira Xefe Negosiadór Delimitasaun Fronteira Maritima Kay Rala Xanana Gusmão tuun ba Beasu, populasaun sira deside hodi retira sira-nia proposta refere.

“Proposta ne'ebé ami hatama iha loron 16 Jullu 2019 ne'e ami retira tiha, entaun ami entrega tomak ba governu (atu selu indinimizasaun) tuir lei ne'ebé vigora iha Timor Leste,” dehan nia.

Razaun sira retira proposta indinimizasaun, Xefe Suku ne’e dehan, tanba lei iha ona no nia parte sosializa ona lei refere ba populasaun sira iha baze.

“Ami sosializa ba to'o tiha ona baze, povu sira halo tuir bazeia lei ne'ebé mak iha,” Francisco hatete.

Nia dehan, bazeia ba tabela kona-ba aihoris no plantasaun ne’ebé sira sosializa, nuu huun ida sei kona $20 to’o $60.

“(Nuu) Ida ne'ebé fuan ona $60, ida ne'ebé seidauk fuan $20, ne'e lei iha tiha ona, Prezidente (Repúblika) promulga tiha ona,” dehan nia.

Kona-ba rai, Xefe Suku ne’e hatete, tuir lei ne’ebé sira sosializa, rai kada metru kuadradu ho folin $3.

“Ba kamí ne'e iha hotu ona, nia tabele kompletu hotu ona, la'os dehan ami mak tau fali hanesan ne’e, lae, governu mak kria kondisaun hanesan ne'e, ami tuir tabela ne'ebé mak iha. Kona-ba rai nian ne'e $3.00 pur metru kuadradu. Lei iha kedas ne'ebé utiliza ba povu ne'e iha ne'e, agora uma nian ne'e serbisu tékniku nian,” deklara Francisco.

Kona-ba atu muda sir aba Nova Beasu, Xefe Suku ne’e hatan, ne'e polítika governu nian.

“Ddehan katak muda sai ami ba nova Beasu, entaun nova Beasu ne'e sira mak kria kondisaun, halo uma ka oinsa, depois mak povu muda sa'e ba, ne'e polítika governu nian”.

 

Prepara Ona Joven ba Tekniku LNG

Xefe Suku ne’e informa mós katak, sira-nia parte prepara ona joven Beasu-oan atu ba serbisu iha planta LNG.

“Ha'u prepara tiha ona ha'u-nia ema par ba tékniku LNG, agora estadu lakon osan barak, labarik sira ba tiha eskola ona.”

Ba etapa dahuluk, nia dehan, iha ema na’in 25 mak ba tuir formasaun iha Tibar, Munisipiu Likisa, durante fulan tolu nia laran.

Xefe Suku ne’e mós orgullu tanba ho planu harii planta LNG iha Beasu, daudauk ne’e sira bele asesu ona ba Estrada ne’ebé ho kondisaun di’ak.

“Ha'u orgullu tebes katak dezenvolvimentu ne'e bele to'o iha ami-nia rai, ho planu governu nian, ne'ebé dada LNG mai ami nia rai, ne'e orgullu tebes tanba bele kria kondisaun ba ami-nia joven, liu-liu iha munísipiu (Vikeke),” dehan nia.

Comment

Tempotimor (Dili) – Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Arão Noé de Jesus Amarál relata, governu sei la konsege lori fila OJE 2020 ba ParlamentuNasional tuir data kompromete iha dia 13 Dezembru, tanba fó tan tempu atu harmoniza.

"Hau simu tiha ona karta husi Primeiru ministru (PM) Taur Matan Ruak, ohin dader, iha karta ne'e fó  hatene mai PN katak, governu labele kumpri data ne'ebé promete ona no husu mós atu fó tan tempu par bele hadi'a tan lai OJE," informa PPN hafoin partisipa seminariu nasionál ida iha edifisiu Komisaun Nasional Eleitorál (CNE), Kaikoli, Dili, Kinta (12/12/19).

Prezidente parlamentu ne'e afirma, Orsamentu jeral estadu ba tinan 2020, ne'ebe dadaun ne'e governu sei hadi'a, sei submete filafali ba Parlamentu Nasional iha loron 19 Dezembru 2019.

Maski nune'e, Arao fiar iha fin de Janeiru 2020, OJE bele aprova ona.

Comment

Tempotimor (Dili) – Tuir prezidente bankada CNRT Duarte Nunes iha uma fukun Parlamentu Nasionál (PN) katak, Tribunál Rekursu Vitória la fó multa ba Timor-Leste, tanba akordu halo iha TL, la'ós iha Austrália.

"La fó multa ida ano (jornalista), ida ne'e disputa ida ne'ebé sira hakarak tenke ba hatán iha Tribunál  Vitória, Austrália ne'ebá. Mais, kontratu ne'e halo iha Timor. Ha'u lahatene lei ne'e la'o nusa. Ne'ebé, ita boot (jornalista) sira husu lei na'in sira ne'e," tenik deputadu Duarte iha PN, Kinta (12/12/19).

Nia dehan, kazu ne'ebé Austrália hakarak ba hatán iha Tribunál Vitória ne'e, sira politiza tiha.

"Ida frontéira marítima de'it sei ba rezolve iha tribunal internasionál, ida ki'ik oan ida ne'e sira koko halo politiza, ba ha'u laiha. Ha'u hanoin laiha problema," dehan Nunes.

Lider bankada CNRT ne'e mós afirma, imposivél Austrália mai ukun iha TL.

"Situasaun ida ne'e, ba ha'u laiha problema. Tanba, tidak mungkin (imposivél) Australia atu mai manda iha ne'e. Ne'ebé, kona-ba multa ne'e tuir sira nia versaun. Maibé, tenke iha desizaun mak foin multa," nia afirma.

Deputadu ne'e akresenta, fó multa ba TL laiha dalan. tanba kontratu iha ne'e, Austrália mak fó fali desizaun ne'e ba ha'u laiha dalan. O mai halo kontratu iha ne'e, servisu iha ne'e, iha ne'e mak tesi, la'ós iha ne'ebá. Sei karik hotu-hotu konkorda lori ba Tribunál Internasionál ne'e oin seluk," nia dehan.

Comment

Tempotimor (Dili) – Prezidente Bankada CNRT iha Parlamentu Nasionál (PN), Duarte Nunes deklara, laiha deadline ba governu, atu hatama filafali proposta OJE 2020 ba PN.

"To'o agora, governu halo ona reformulasaun ba OJE 2020 nian. Ami hein de'it, para haruka mai PN. Mais, to'o agora ami seidauk rona informasaun. Governu sei haree hamutuk ho ministru sira, tanba redúz orsamentu sira tenke hatene, depois ajusta programa," dehan Duarte iha PN, Kinta (12/12/19).

"Laiha deadline. Tanba sira (governu) tenke prepara halo didi'ak. Natón ne'e, haruka fila. Signifika bainhira haruka mai fali, sei la haruka fila tan. Tanba ne'e, mai di'ak para ita aprova, tanba povu sira hein hela," nia dehan.

Tuir deputadu ne'e, maski OJE 2020 tarde, governu sei uza orsamentu duadésimu atu finansia husi Janeiru to'o Fevereiru 2020.

"Ita nia osan sei to'o iha 31 Dezembru. Depois, iha Janeiru 2020 ita sei iha duadésimu to'o Fevereiru. Tanba ne'e, ha'u hanoin di'ak hela," nia tenik.

Maske PN la fó deadline ba VIII governu ne'ebé lidera husi PM Taur Matan Ruak, maibé governu rasik mak promete atu enkamiña hikas ba PN iha loron Sesta 13 Dezembru 2019.

"Ami haree bele hatama fali OJE 2020 nian iha loron 13 Dezembru semana oin," promesa PM iha meza PN hafoin foti desizaun hodi retira OJE tinan 2020 nian, iha sesaun debate nia laran, Tersa loron 03 Dezembru liubá.

Comment

Tempotimor (Dili)-Kompaña Atlantic Eagle ne’ebé konstrui Ro Haksolok laiha ona kbiit atu kontinua konstrusaun ba ro refere, ho nune’e mehi Timor Leste atu iha ro ahi rasik iha posibilidade boot hela de’it mehi no sei la sai realidade.

Comment

https://www.youtube.com/watch?v=oQumlRWwmPk

Comment

 

Tempotimor (Dili)-Fatin ba estabelesimentu planta Liquefied Natural Gas (LNG) hahú sai polemika hafoin mosu informasaun husi deputadu balun iha Parlamentu Nasionál katak Xefe Negosiadór ba Demilimitasaun Fronteira Maritima Kay Rala Xanana Gusmão deside hodi muda fatin planta LNG husi Beasu, Munisipiu Vikeke, ba Natarbora, Munisipiu Manatuto.

Deputadu husi bankada FRETILIN Fabião de Oliveira foin lalais ne’e informa katak, Xefe Negosiadór halo ona negosiasaun ho komunidade sira iha Beasu, maibé komunidade nia proposta ba indinimizasaun boot liu.

Tuir informasaun ne’ebé deputadu ne’e simu, tanba laiha konkordansia ba malu, Xanana deside hodi muda fali planta LNG ba Natarbora, Munisipiu Manatuto.

"Ha'u mós rona katak (planta LNG) la akontese iha Beasu maibé muda fali ba Natarbora, entaun se la akontese iha Beasu signifika dezentendimentu entre Xefe Negosiadór ho ita-nia populasaun sira kona-ba indiminizasaun," informa deputadu Fabião iha Parlamentu Nasionál (PN), Kinta (05/12/19).

Lee mós: Xanana Rende Harii Planta LNG iha Beasu, Posibilidade Muda ba Natarbora

Deputadu Fabião hatutan, mosu mós dezintendimentu entre Xefe Suku ho populasaun balun.

“Ami so hatene dei't informasaun sira ne'ebé mak ami-nia militante sira telefone mai fó hatene. Husi fali parte seluk hanesan ne'e ami mós la hatene,” dehan nia.

Tuir nia haree, mosu mós dezintendimentu entre grupu partidaria, liu-liu entre militante CNRT no FRETILIN.

“Buat ne'e ami haree grupu partidaria mós dezentendimentu hotu. Ezemplu Xefe Suku mai husi partidu CNRT nian, balun mai husi FRETILIN nian, entaun dezentendimentu iha ne'e, tuir ami nia haree ida ne'e mak konfuzaun uitoan,” deklara nia.

 

Husu Governu Fó Razaun

Deputadu husi bankada FRETILIN seluk, Dário Madeira husu ba governu atu fó razaun kona-ba mudansa planta LNG husi Beasu ba Natarbora.

"Projeitu instalasaun planta LNG ne'e prozeta ona ba mundu tomak katak planta LNG ne'e sei mai tau iha Beasu. Iha tinan 2015 halo ona estudu lubuk ida, ne'ebé iha estudu ne'e hatudu rezultadu katak laiha dúvida kuandu planta LNG mai tau iha Beasu, ne'ebé gasta ona povu-nia osan lubuk ida iha ne'ebá ne'ebé halo estudu de'it," dehan deputadu Dário iha plenária PN, Tersa (10/12/19).

Tuir nia, bainhira Xefe Negosiadór halo negosiasaun ho populasaun sira iha Beasu, suku Maluru, populasahn husu indeminizasaun boot, maibé ikus mai populasaun retira proposta hodi fó rai gratuita ba estadu atu harii planta LNG.

Maibé, nia dehan, ikus mai populasaun sira iha Maluru hakfodak rona informasaun katak planta LNG muda fali ba Natarbora.

"Agora ne'e governu nia hakarak saida?, tanba komunidade Beasu, suku Maluru ne'e sira preokupa hela, derepente de'it sira rona desizaun muda tiha ona, katak muda fila fali ba Natarbora," dehan Dário.

Tuir nia, presiza fó esplikasaun klaru ba populasaun sira, liu-liu iha Suku Maluru, tanba sira sai vitima husi planu harii planta LNG ne’e.

"Loloos ne'e Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku (PNDS) nia osan tinan rua (2018-2019) tama iha ne'ebá populasaun sira la ezekuta, tanba planta LNG tama fali ne'e bele destroi saida mak halo ona," nia hatete.

Comment

Tempo Timor (Kovalima) -Komemorasaun loron mundial Direitu Umanus (10 Dezembru 2019), kamponezes husi Munisipiu Kovalima deklara hari Uniaun Toos Nain hodi luta ba povu nia moris diak, dignu, prosperu no igualitariu.

Comment

Tempotimor (Dili)- Aderito Hugo da Costa husi Bankada Congreso Nacional Reconstrução Timorense (CNRT), husu Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak atu rezolve dezentendimentu ne’ebe hamosu husi membru governu AMP na’in rua iha Ministeiru Saude tan ba desizaun PM hodi hamosu pozisaun rotativa ne’e.

Comment

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« July 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Tempo Timor Networks

Online Counter