Login to your account

Username *
Password *
Remember Me
Tempo Timor

Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

Tempotimor (Dili) – Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Jose Abilio Caitano rekoñese iha ona reuniaun no prosesu ona atu halo atendementu ba dezastre ne'ebé akontese iha Munisípiu  Bobonaro, Likisa, Ermera no Aileu ho lalais no iha tempu badak nia laran.

Reuniaun ne'e hahú ona iha Kinta, semana kotuk antes lori ba konsellu ministru. Enkontru entre Ministériu Solidariedade Sosiál Inkluzaun (MSSI), Ministériu Interiór (MI), Sekretáriu  Estadu Protesaun Sivíl (SEPS) no administradór munisípiu haat (4).

"Ami simu ona relatóriu inisiál husi munisípiu haat ne'ebé hetan dezastre anin boot no ahi han uma,” MAE ne'e dehan Palásiu Governu, Segunda (14/10/19).

Informasaun ne'ebé nia sumu hatete katak, iha Munisípiu Bobonaru, impaktu husi anin boot estraga komunidade nia uma kakuluk, inklui mós eskola ida no kapela ida.

José relata, iha Munisípiu Likisa anin sobu uma no ahi han plantasaun kafe. Maibé, sidauk iha totál  loloos. Entaun, preparasaun ba atendementu la'o dadauk no hein mós relatóriu loloos.

Iha Munisípiu Ermera, tuir MAE, ahi han uma no anin sobu uma hamutuk 296 i ahi han mós kintál  kafe hamutuk 100 hektares no iha Munisípiu Aileu, anin sobu uma hamutuk 29 no ahi han uma hamutuk hitu.

"Relasiona ho kasus hirak ne'e, Primeiru Ministru bolu ami atu oinsá para tuur hamutuk filafali hodi aprezenta buat ruma, para Governu bele foti asaun hodi halo atende lalais komunidade sira ne'ebé  hetan dezastre," tenik José.

Comment

Tempotimor (Dili)-La hatene loos saida mak mosu iha joven ho inisial CdJ nia hanoin. Nia sa’e motor hodi tama ba areador aeroportu no halai hasoru aviaun Sriwijaya ne’ebé foin tuun iha aeroportu internasional Nicolau Lobato Komoro, Dili.

Comment

Tempotimor (Dili) – Bankada Uniaun Demokrátiku Timorense no Frente Mudansa (UDT/FM)  iha Parlamentu Nasionál (PN) husu autorizasaun Parlamentu Nasionál (PN) hodi kada deputadu no deputada sira, apoiu foos saku rua ba vítima inséndiu ne'ebé akontese iha Munisípiu Ermera.

"Ita seidauk fó atensaun másimu ba vitima sira iha inséndiu ne'e. Ha'u mós preokupa tebes. Ha'u  husu, se bele karik ita deputadu sira mós bele kontribui foos saku ida ka rua kada deputadu, hodi apoiu ita nia maun alin sira ne'ebé sofre husi dezastre naturais," dehan deputadu UDT/FM, Gilman Exposto iha plenária PN, Segunda (14/10/19).

Hatan ba deklarasaun ne'e, Prezidente Parlamentu Nasional (PPN) Arão Noé de Jesus da Costa Amarál katak sei lori ba reuniaun lideres bankada hafoin deside.

"Ida ne'e mós hanoin di'ak ida. Entaun, ami sei lori asuntu ne'e ba reuniaun lideres bankada iha Kinta mai agora. Depois, ami sei deside opsaun saida mak Parlamentu Nasionál bele hola ho kualidade ajudus umanitáriu," tenik Arão Noé.

Alende ne'e, PPN  ne'e mós husu ba Governu atu tau atensaun sériu hodi fó apoiu ba vítima husi inséndiu ne'e rasik.

Comment

Tempotimor (Dili) –  Koordenador Gabinete Apoiu Sosiedade Sivíl (GASS), Filipe da Costa afirma, GASS sei hapara ajuda ba konstrusaun igreja foun iha 2020.

“Ba tinan 2020, sei la iha fundus ba projetu foun igreja nian. Tanba projetu konstrusaun igreja nian dadaun ne'e, sidauk remata. Entaun, nafatin kontinua konstrusaun to'o tinan oin,” Filipe informa iha Palásiu Governu, Segunda (14/10/19).

Tuir Filipe, fundus ne'ebé  atu halo konstrusaun igreja foun Governu transfer tiha ona ba Konferensia Episkopal. Ne'ebé, nia dehan tan, ba tinan 2020, GASS so tau dei't osan uitoan ba konstrusaun igreja hirak ne'ebé mak seidauk remata.

"Relasiona ho fundus ba konstrusaun igreja, ezekuta iha parte rua. GASS fó ona uluk %40 ba implementa. Depois entrega tiha relatóriu, hafoin fó tan %60 atu ezekuta tan ba oin. Maibé, ate agora husi projetu igrjea hirak ne'e, sira sidauk entrega relatoriu ba %40 nian," tenik Filipe.

Nia subliña, iha tinan 2019 GASS hetan orsamentu hamutuk besik millaun $6 no iha orsamentu ne'e aloka ba organizasaun sosiedade sivíl ho montante $300 mill resin, organizasaun rezistensia millaun $1.5 no Sentru Nasional Chega millaun $1.5 no restu ne'e ba organizasaun relijiozu sira.

"Tuir envelope fiskál ba tinan 2020 GASS nian ho montante millaun $7. Fundus ne'e atu halo kontinuasaun ba konstrusaun igreja ne'ebé seidauk remata nomos balun fó apoiu ba servisu organizasaun sosiedade sivíl nian," Filipe dehan.

Comment

Tempotimor (Dili) – Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Arão Noé de Jesus da Costa Amarál  husu ba Komisaun A atu aselera prosesu Lei Anti Korrupsaun (LAK), tanba lei seluk hein hela atu deskute, tanba importante mós.

"Ha'u hakarak aselera prosesu ne'e. Maibé, husi sira (komisaun A) katak iha prosesu barak mak presiza aumenta. Hanesan deklarasaun de bens no informasaun ikus mak dehan, formula hotu sira ne'e bele to'o artigu atus ida resin," dehan Prezidente Parlamentu Nasionál ne'e iha PN, Segunda (14/10/19).

Nia mós akresenta, lei ne'e rasik nia inisiál iha artigu 30 resin.

"Lei nia ne'e nia inisiál hahú ho artigu tolunulu resin de'it. Maibé, agora formaliza hotu ne'e liu artigu 100 resin. Ne'e signifika katak lei foun tebes. Mas, ami hein komisaun A bele aselera prosesu ne'e.  Tanba, ita iha lei sira seluk ne'ebé hein hela tanba lei seluk mós prioridade," dehan Arão.

Nia espera, iha tinan oin PN bele konklui Lei Anti Korrupsaun nian, hodi nune'e fó dalan ba rekursu umanu iha área judisiál ninian, nune'e bele alarga tribunál sira iha munisípiu ne'ebé iha haat maibé bele aumenta ba lima ka neen tuir nesesidade.

Comment

Tempotimor (Dili) – Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Merício Juvenal dos Reis Akara hatete, Governu sei buka tuir dadus hodi kompleta, hafoin halo pagamentu ba projetu 143 ne'ebé agora dadauk sai hela polémika iha Governu daualu nian laran.

Tuir SEKOMS, dadus ne'ebé Governu iha mak 143. Prosesu la'o. Governu asume responsabilidade katak halibur dokumentus hotu.

“Se nian mak kompletu, nia mak hetan, nia prosesu uluk. Ida ne'ebé la kompletu nia prosesu sei kontinua. Ne'ebé, Governu hanesan kumpri de'it kuandu projetu tuir kritéria, dokumentus kompletu Governu iha dever atu selu," dehan SEKOMS iha Parlamentu Nasionál, Segunda (14/10/19).

Nia afirma,  kona-ba projeitu 143 maioria mak iha ona dokumentus kompletu.

"Maioria mak dokumentus hahú kompletu no pasiénsia ba sira ne'ebé dokumentus la kompletu. Ne'e hein lai. Mais, Governu asume hela nia responsabilidade. Ne'ebé projetu ho dokumentus kompleta ona, prosesa kedas ona. Ba sira ne'ebé seidauk, hein lai," nia dehan.

Comment

Tempotimor (Dili) – Mália da Costa, estudante Ensinu Sekundária Colégio (ESC) São Paulo São Pedro Aileu, Segunda (14/10/19) durante oras ida nia laran, asume knaar hanesan deputada.

Inklui deputadu, Mália sai mós Prezidente Bankada Partidu Demokrátika (PD) iha uma fukun Parlamentu Nasionál. Durante asume ninia pasta, Mália hanesan deputada iha PN espresa nia sentimentu triste, relasiona ho situasaun ambientál iha Kapitál Dili.

"Ha'u nu'udar labarik feto ida, ha'u sente triste ho situasaun meiu ambiente, ne'ebé oras ne'e ema barak ladún iha konxiénsia hodi sunu rai arbiru. Tanba ne'e, nia impaktu ba iha futuru bainhira tempu udan halo rai monu no estrada sira ne'ebé sai estratéjiku ba viajem pasajeiru sira nian, inklui ba labarik feto sira iha tempu ba eskola," espresa Mália da Costa iha plenária bainhira nia hato'o ninia intervensaun.

Iha plenária ne'e, Mália fó mós ninia sujestaun ba Parlamentu Nasionál atu haforsa liután lei tara-bandu ne'ebé implementa ona iha suku sira.

"Husu ba PN atu haforsa liután lei tara-bandu ne'ebé estabelese ona iha suku sira, tanba realidade hatudu katak ema kontinua sunu rai, ne'ebé rejulta ahi han komunidade nia uma kuaze 100 resin, animal no rikeza iha Munisípiu Ermera,” nia esplika.

Nia afirma, iha Konstituisaun RDTL artigu 61 kona-ba Meiu Ambiente, tanba ne'e ema hotu iha direitu moris di'ak iha ambiente no familiar liután, tanba ne'e atu solusiona kestaun ne'e iha pontus importante haat.

"Pontus importante haat man hanesan, Fó importánsia hodi rezolve mudansa klímatika, aplika polítika iha nivél nasionál, presiza iha rekursu umanu ne'ebé di'ak hodi apoiu nai ulun sira, no ikus liu mak labarik feto sira presiza hetan oportunidade hodi espresa nia opiniaun hodi halo desizaun ba mudansa klimatika no ambientaál," dehan Mália.

Comment

Tempotimor (Dili) – Gabinete Apoiu Sosiedade Sivíl (GASS) relata, durante tinan 2019 nia laran, Governu fó ona apoiu finanseiru ba projetu Igreja Ai-mutin ho montante $300 mill-itál, Igreja Bekora $300 mill-itál no Eskola Fatumeta $400 mill-itál.

Koordenador Gabinete Apoiu Sosiedade Sivíl (GASS), Filipe da Costa dehan, rezultadu husi apoiu hirak ne'e hatudu kuaze barak mak la'o ho di'ak.

"Iha implementasaun ba projetu igreja balun, ne'ebé uluk aprova tiha ona husi Governu dahuluk no agora iha nia kontinuasaun hanesan konstrusaun Igreja Ai-mutin, Igreja Bekora no eskola Fatumeta ne'ebé dadaun ne'e la'o hela," hateten Filipe iha Palásiu Governu, Segunda (14/10/19).

Nia esplika, progresu konstrusaun igreja nian parte Governu aloka tiha ona orsamentu tinan 2019 nian ba. Maibé, kona-ba ninia lala'ok ne'e so parte kompañia mak bele esplika didiak kona-ba kestaun téknika nian.

Filipe afirma, konstrusaun igreja no eskola ne'ebé iha, tuir nia observasaun, presiza aselera liután tanba kestaun tempu.

Nia dehan, fundus ne'ebé aloka ne'e husi tinan 2019 nian bazeia ba monitorizasaun iha baze, tanba  sira mós importa sasán balun husi rai liur, ne'ebé dadaun ne'e sei iha dalan.

"Nune'e, Primeiru Ministru mós hakarak Gabineti Apoiu Sosiedade Sivil mantein nafatin fiskalizasaun no monitorizasaun hodi observa progresu projetu igreja no eskola. Konstrusaun hirak ne'e, sai mós hanesan ezemplu ba konstrusaun sira seluk tanba kooperasaun entre Governu ho igreja la'o di'ak  tebes," Filipe esplika.

Comment

Tempotimor (Dili) – Bankada PLP lamenta ho polítika ONG Plan Internasionál (PI) ne'ebé prepara joven feto sira, atu hola parte iha orgaun estadu nian iha oras balun nia laran.

"PLAN Internasionál prepara ona la'ós model hanesan ne'e. Viola regras hotu, buka saida iha ne'e? Plan Internasionál ne'e organizasaun ida, Parlamentu Nasionál iha juventude, Juventude Parlamentar. Agora, ita ema mai ida-idak, ita mai halo orgaun ida ne'e, parte ida ita dignifika estadu, maibé parte ida ladi'ak, nu'udar estadu direitu demokrátiku," dehan Deputadu PLP, Francisco Vasconcelhos iha plenária bainhira Mália da Costa hola pozisaun nu'udar deputada PD, durante oras ida nia laran, Segunda (14/10/19).

Deputadu ne'e la konkorda ho átu ne'ebé mak Plan Internasionál halo. "Ha'u la konkorda ho átu ne'e. Ita labele buka popularidade, depois ita viola regras hotu, ita nia preparasaun ba ita nia joven sira la'ós ho maneira sira hanesan ne'e,” deputadu hatete.

Iha fatin hanesan, deputada Josefa Soares katak hakarak atu dignifika estadu tenke iha regras.

"Ita hakarak atu dignifika estadu ne'e la'ós ho maneira sira hanesan ne'e. Hakarak halo tratamentu bainhira ema, sim señor, Parlamentu Nasionál bele konsede fatin seluk, para sai hanesan treinamentu. Maibé, la'ós iha plenária soberanu ida ne'e. Se ita hakarak dignifika estadu ne'e tenke tuir regras. La'ós ONG ida mai fali iha ne'e no hakat liu fali. Ida ne'e labele," hatete Josefa.

Hatan ba kestaun ne'e Prezidente Parlamentu Nasional (PPN) Arão Noé de Jesus da Costa Amaral katak, asaun ne'e soe ona ba lidera bankada, maibé Laiha pronunsia ruma kona-ba prezensa alin Mália.

"Iha dia 11 Outubru, loron mundiál labarik feto sira. Tanba ne'e, asaun ne'e hahú kedas iha semana kotuk, PR nia halo, PM mós halo, inklui membru Governu balun halo ona.  Tanba ne'e, ohin molok alin ne'e tama mai, ha'u soe ona ba lideres bankada sira. Maibé, laiha pronunsia entaun ita fó alin ne'e mai hola pozisaun hanesan Prezidente Bankada (PD)," dehan PPN Arão.

Comment

Tempotimor (Dili) – Iha tempu besik, Konsellu Ministru sei deside Prezidente Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA) no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál  Merkadu (ZEESM) foun.

"Governu preparadu. Prontu. So kestaun tempu de'it. Ne'e duni, tempu badak mai Konsellu Ministru sei deside kona-ba prezidente foun RAEOA-ZEESM Oe-Cusse. Tanba ne'e, públiku hein lai. La kleur tan públiku sei hatene se mak Konsellu Ministru deside," dehan portavóz Governu, Merício Juvenal dos Reis 'Akara' iha PN, Segunda (14/10/19).

Nia mós promete katak Governu sei la viola tempu ne'ebé mak Governu iha, hodi nomeia Prezidente foun RAEOA-ZEESM.

"Ami fiar katak Governu sei la viola tempu ne'ebé mak Governu iha, tanba nee husu ba públiku pasiénsia oituan," dehan Akara.

Nia dehan, lideransa ne'ebé atu lidera RAEOA-ZEESM ne'e Primeiru Ministru nia kompeténsia, tanba ne'e PM mak sei ko'alia.

"Lider iha ona ka seidauk, ne'e kompeténsia PM nian. Ha'u labele ko'alia hodi PM nia naran. Tanba lider ne'e husi ne'ebé ne'e kompeténsia PM nian. Maibé, Governu preparadu hein pronunsia husi PM," nia subliña.

Comment

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« June 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Tempo Timor Networks

Online Counter