Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.
Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.
Tempotimor (Dili) – Parlamentu Nasional (PN), Tersa (24/09/19) fó votus pezar ba Saudozu Padre João de Deus Pires, SDB ne'ebé fila ona ba Aman Maromak di Kadunan Santo iha Domingo (22/09/19) iha Hospitál Nasionál Guidu Valadares (HNGV), Dili.
Votus pezar husi Parlamentu Nasionál ba Saudozu Padre João de Deus Pires, SDB ne'e, liuhosi deklarasaun kada bankada ne'ebé hato'o sira-nia boa viajen ba Saudozu Padre João de Deus Pires, SDB no fó sentidu kondolénsia ba familia igreja Katólika, inklui familia boot Salezianu.
Iha prestasaun lideres bankada sira ne'e, Xefe bankada Partidu Uniaun Dezenvolvimentu Demokrátika (PUDD), António de Sá Benevides hato'o ninia obrigadu ba Saudozu Padre João de Deus Pires, SDB ne'ebé durante ne'e sai motivadór ba sarani sira igreja Katólika iha Timor-Leste.
Votus pezar ne'ebé Parlamentu Nasional oferese ba Pe. João de Deus Pires ne'e ho rezultadu votasaun a favór 45 kontra no abstensaun zero.
Tempotimor (Dili) – Selebrasaun 12 de Novembro ba tinan 2019 Comite 12 Novembro entrega direita ba Governu hodi jere aktividades hotu-hotu.
Iha tinan ida ne'e, Governu mak sai hanesan uma na'in no sai mós komisaun ba selebrasaun loron espesiál 12 de Novembru.
"Comite 12 de Novembro sei apoiu hanoin no planu programa ruma.Tanba ne'e, aktividade ka programa entrega ba Governu liuhosi Sekretáriu Estadu Juventude Desportu (SEJD) mak sei jere. comite hanesan tau matan de'it," dehan Xefe Administrasaun Comite 12 Novembro, Rogeiro Castro da Cruz iha Sede Comite 12 Novembro, Balide, Tersa (24/09/19).
Nia hatutan, komite 12 Novembro nu'udar autór ba komemorasaun ne'e. Tanba ne'e mak komite konvida parte seluk atu jere.
"Tamba Comite 12 Novembro hanesan autór depois kada tinan husi komite mak konvida fali ema no jere fali atividades ne'e ladún di'ak. Nune'e, tinan ida agora entrega ba Governu no jerasaun foun sira mak jere," Rogeiro relata.
Relasiona ho komemorasaun loron nasionál juventude ne'e, tuir Rogerio, Governu mak hatene. Nia dehan, orsamento ba atividade ne'e bele $ 80.000 no bele mós to'o $ 100.000).
Tempotimor (Dili) – Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) iha plenária, husu ho aberta ba bankada Partidu Libertasaun Popular (PLP) no Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT), atu troka Membru Governu (MG) sira ne'ebé la hetan pose husi Prezidente Repúblika.
"Kona-ba membru na'in sia ne'ebé mak sei pendente hela, husu ba kolega Partidu CNRT no PLP karik bele troka took ita nia ema balun, ne'ebé mak Prezidente Repúblika lakohi fó pose ne'e. Bele karik, troka took ita nia ema na'in sia ne'ebé mak pendente hela," dehan deputada Olinda Guterres iha plenária Parlamentu Nasional, Tersa (24/09/19).
Nia dehan, KHUNTO rasik prepara ona ema na'in rua hodi troka KHUNTO nia ema ne'ebé la hetan pose husi Prezidente Repúblika.
"Ba ami Partidu KHUNTO, ha'u rasik prepara ona ema na'in rua atu troka António Verdial no Tuken. Se na'in sia ne'e mak la hetan pose nafatin, mak exelénsia Prezidente Repúblika nia pedidu mai Parlamentu Nasionál atu ba rai liur ne'e defisíl teb-tebes," dehan Olinda.
Tempotimor (Dili) – Bankada Congresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT) iha Parlamentu Nasionál (PN), dúvida ho desizaun Prezidente Repúblika nian. Tanba, bainhira Bankada FRETILIN iha PN vota kontra ba projeitu ruma, PR a favor ba desizaun FRETILIN.
"Pozisaun CNRT nian ne'ebé la fó Prezidente Repúblika ba partisipa Asembleia Jerál ONU mak bankada CNRT hakarak hateten katak, vingansa polítika nia huun loloos mak partidu Fretilin, no PR tenta husik membru oitavu Governu indijitadu laiha solusaun no la serteza," deklara deputadu Bankada CNRT, Gabriel Soares iha plenária, Tersa (24/09/19).
Nia dehan, Prezidente Repúblika rejeita fó pose ba membru Governu, hatudu katak Señor Prezidente Repúblika lakohi kumpri Konstituisaun RDTL no husik Governu la kompleitu to'o agora.
“Ami konsiente no la'ós novidade ho átu PR nian. Iha tinan rua ikus ne'e, maluk opozisaun vota kontra projetu de leis ruma, desizaun ikus PR nian a favór ba maluk opozisaun sira nian. Maski projetu vota a favór maioria, iha plenária PN," Gabriel afirma.
Buat hirak ne'e, nia esplika akontese tanba Prezidente Repúblika la hatudu onestidade. “La kumpri Konstituisaun RDTL hodi la fó pose ba membru Governu sira. Tanba ne'e, CNRT sei ejize ba PR atu kumpri desizaun povu nian”.
Hatán ba deklarasaun Bankada CNRT ne'e, Xefi Bankada FRETILIN, deputadu Aniceto Guterres katak, membru Governu na'in sia ne'ebé PR la fó pose, bele lori ba tribunál.
"Dehan PR kontra Konstituisaun RDTL hodi la fó pose ba membru na'in sia ne'e, bele lori ba tribunal. PR viola ka la viola," dehan Aniceito.
Iha fatin hanesan deputadu bankada PLP, Sabino Soares 'Guntur' katak, presiza klarifika ba públiku karik Prezidente Repúblika mak foti pozisaun hotu hodi halo julgamentu ba ema na'in sia ka oinsá.
Tuir publikasaun iha CNRT Midia Center bolu sarani Prezidente da Republika, Dr. Francisco Guterres Lu-Olo nu'udar 'BONEKA' ba Sekretariu Jeral FRETILIN, Dr. Mari Alkatiri.
"Dr. MA (Mari Alkatiri) ezije dialogu hafoin F2000 lakon iha elisaun Antisipada ne'ebe nia nu'udar poder informal maka volante ninia boneka Dr. Francisco Guterres hodi deside EA ne'e!' Publika iha CNRT MC.
Tempotimor.com koko konfirma ho parte Prezidensia da Republika maibe rejeita atu fo komentariu kona ba CNRT MC nia sarani Prezidente Lu Olo hanesan BONEKA.
Hosi : Raimundos Oki
Tempotimor (New York) – Emisaun global oras ne’e atinje ona level a’as no la hatudu menus. Tinan 4 ikus ne’e sai manas tebes, no temperatura iha Ártiku aumenta ba 3 0 C desde tinan 1990. Nivel tasi mós sa’e, ahu ruin sira komesa mate barak ona, no ita hare ona katak impaktu mudansa klimatika hahu ameasa ema nia moris, saúde liuhosi polusaun anin, no risku ba seguransa alimentar.
Impaktu mudansa klimatika sente ona iha fatin hotu-hotu no iha konsekuensia ne’ebé real ba ema nia moris. Mudansa klimatika ekonomia nasional, estraga ita ohin loron no bele estraga ita barak liutan iha aban bain rua.
Analize foun hatudu katak se ita halo asaun agora, it abele hamenus emisaun karbonu iha tinan 12 nia laran no mantein aumenta temperature média global menus ba 2 0 C, bazeia ba solitisaun siensia ba 1,5 0 C iha nivel industria.
Sekretariu Jeral ONU, António Guterres bolu ba leader hotu iha mundu atu mai iha New York iha loron 23 Setembru ho konkretu, planu realistiku hodi hametin liutan sira nia kontribuisaun determinasaun nasional iha 2020 hodi bele hamenus emisaun gas greenhouse hosi 45% ba 0% iha tinan 2050.
“Ha’u hakarak rona kona-bá oinsa ita bele hapara aumenta emisaun iha tinan 2020, no dramatikamente hamenus emisaun hodi atinje emisaun moos zero iha sékulu klaran”.
Lider mundial tomak halibur hamutuk iha sesaun Asembleia Jeral ONU ba dala 74. Enkontru ne’e mai hafoin tensaun iha Médio Oriente ba atake resente ba Saude Arabe nia fasilidade mina no gas, ne’ebé Estadus Unidus Amerika (EUA) akuza Iraun mak sai autor, maibé Tehran rejeita akuzasaun ne’e.
Assembleia Jeral ONU mós hahu hafoin joven ativista sira rihun-rihun ba iha mundu tomak halo demostrasaun iha sidade sira iha mundu tomak hodi husu tenke halo boot liutan ba mudansa klimatika.
Debate jeral hala’o iha loron 24 – 30 Setembru ho prezensa lider mundial tomak.
Greta Thunberg (16) ativista ambiental Sueca (Swedia) ne’ebé akreditadu hodi aumenta conscientizasaun global ba risku sira ne’ebé hamosu hosi mudansa klimatika no husu ba politika nain sira tenke responsabiliza ba sira nia asaun ne’ebé menus ba mudansa klimatika.
“You have stolen my dreams,” ativista klimatika Swedia hatete ba lider mundial sira iha seremonia abertura konferensia ONU Segunda (23/09) katak sira na’ok tiha ona nia otas labarik ho “liafuan mamuk”.
"You have stolen my dreams and my childhood with your empty words," Thunberg hatete iha simeira ONU ba Mudansa Klimatika no kontinua husu ba foinsa’e sira atu proteze ambiente.
Tempotimor (Dili) – Segundu Komandante PNTL Munisípiu Dili, Superintendente Asistente Euclides Belo afirma, konfrontasaun ne'ebé akontese iha Aimutin, Segunda (23/09/19) rezulta joven 1 mate no 1 fali kanek todan.
“Joven ida mate, agora iha hela mortuáriu Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), para submete ba autopsia. Ida fali kanek todan iha hela sala ICU-HNGV,” Euclides hatán ba perguntas tempotimor.com liuhosi liña telefone.
Nia dehan, kazu ne'e akontese bainhira grupu lubun boot arte-rituál ida fila husi selebrasaun misa inagurasaun Gruta Sagrado Coração de Jesus iha Taibesi, Dili. Grupu lubun boot ne'e liuhosi área Aimutin, besik fatin fa'an roupa obralan.
"To'o iha área Aimutin, dehan iha grupu ida mak sadik fali sira. Entaun sira tuun fali iha obralan nian ne'e baku fali ema. Ema mós halo auto-defeza ba nian an. Ne'ebé rezulta vitima ida mate fatin no ida kanek todan," dehan Euclides.
Xefi Suku Comoro, Eurico de Jesus ba jornalista katak vitima ne'ebé mate ne'e, la'ós populasaun husi área Aimutin. Nia deskonfia mai husi fatin seluk.
Tempotimor (Dili) – Deputadu Parlamentu Nasionál konsidera, konfrontasaun ne'ebé akontese iha Aimutin, Comoro, Segunda (23/09/19) ne'ebé rezulta joven nain rua mate, responsabilidade Governu nian.
"Juventude asaltu malu. Oho malu beibeik ne'e, tanba laiha kampu servisu. La'ós liga ba buat oioin. Tan ne'e Parlamentu Nasionál husu ba Governu daualu, para kria jestaun ho di'ak, para kria kampu servisu ba ita nia juventude sira, para sira mós bele partisipa iha dezenvolvimentu estadu," dehan Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto iha PN, Segunda (23/09/19).
Iha fatin hanesan, Prezidente Bankada Demokrátika Mariano Assanami Sabino katak, konflitu mosu tanba ema la servisu.
"Konflitu ne'e kuaze ema la servisu, lanu. Ida ne'e problema kona-ba kampu servisu nian. Ita ko'alia kona-ba paz, estabilidade, dezenvolvimentu ekonomia, kampu servisu," dehan Assanami.
Assanami afirma, durante Timor-Leste ukun an, la dezenvolve sidadania. "Durante ne'e ita la dezenvolve sidadania. Tanba ne'e, mak ita nia dezenvolvimentu ba sidadania," afirma Assanami.
Tuir informasaun ne'ebé iha katak, iha maizumenus tuku 11.00 otl, Segunda (23/09/19) joventude sira asaltu malu iha parte Ai-mutin, ne'ebé rezulta joven na'in rua mate fatin.
Tempotimor (Dili) – Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Julião da Silva husu sentru formasaun hirak ne'ebé hetan subsidiu husi Governu, atu apoiu Governu liuhosi prepara juventude ho kualidade.
"Sentru formasaun hirak ne'ebé hetan ona subsidiu husi Governu kada tinan, atu ajuda Governu hodi prepara ita nia joven sira ne'e ho kualifikadu, para bele kompete iha merkadu indústria," afirma SEFOPE, Julião da Silva iha Sentru Formasaun SDVJ Camea, Dili, Segunda (23/09/19).
Governante ne'e dehan, prezensa sentru formasaun ninian importante tebes. Tanba ne'e, husu ba formadór sira atu hanorin joven sira ho matenek no valór ba moris nian.
Iha fatin hanesan, jestór estratéjiku ba programa WDPTL, Geraldo Sarmento Ximenes katak, sentru formasaun sira ne'e atu haforsa formasaun sira.
"Programa ida ne'e, atu haforsa formasaun sira hadia sira nia jestaun no planu oinsá atu sujere ba sentru formasaun sira, para bele responde ba kampu indústria," hatete Geraldo.
Tempotimor (Dili) – Bispu Dioseze Maliana, Dom Norberto Amarál laran-kraik ka triste ho realidade ne'ebé akontese iha Timor-Leste, kona-ba feto foinsae sira ne'ebé iha Ensinu Sekundaria de'it, hahú kous ona.
"Realidade iha rai laran, labarik feto sira iha ensinu sekundária de'it, kous ka hola mane ona. Tanba ne'e, presiza tau atensaun. Husi situasaun ne'e, Governu presiza haka'as ou tau regulamentu ida maka'as ba estudante tantu mestre atu halo tuir. Se lae, mak nune'e hela de'it," dehan Dom Norberto ba jornalista, Segunda (23/09/19) iha edifísiu Ministériu Finansas.
Alende ne'e, Dom Norberto mós kestiona kona-ba regulamentu agora ne'ebé nia dehan, la klaru. “Mestre sira kuandu hakaas estudante sira, parte husi seguransa no Polísia ba halo kedas intervensaun. Oinsá mak estudante bele avansa,” nia esplika.
Nia hatete, presiza sistema permanente ida ne'ebé di'ak hodi bele servisu tuir. Labele Governu ida ukun halo tuir nia hakarak no interese. “Tanba edukasaun ne'e la'ós fasil. Tenke iha kontinuidade,” afirma Dom Norberto Amarál.
Tuir Prezidente Episcopál Timor-Leste ne'e, Governu presiza determina loloos no define didi'ak. “Labele sekundária kompara fali ho universidade. Maibé, presiza tau regulamentu ida ba sekundária sira atu vigora ema hotu-hotu. Labele fó livre fali ba sekundária sira hanesan hotu universidade,” nia dehan.
Tempotimor (Dili) – Pedidu Prezidente Repúblika atu desloka ba Novaiorke, fulan liubá, hetan blokeia husi bankada Governu iha Parlamentu Nasionál (PN). Iha semana liubá, Prezidente Repúblika hatama tan pedidu foun atu desloka ba estranjeiru.
Vise II Prezidente Parlamentu Nasionál (VPPN), Luis Roberto rekoñese kona-ba pedidu ne'e. Nia dehan, pedidu ne'e tama tiha ona iha PN atu husu autorizasaun ba exelénsia Prezidente Repúblika desloka ba Indonézia no Japaun.
"Sim, pedidu husi exelénsia Prezidente Repúblika nian mai iha Parlamentu Nasionál para fó autorizasaun ba señor Prezidente Repúblika ba iha nasaun Indonézia no Japaun. Ida ne'e, orsida plenária mak sei deside," dehan Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto iha PN, Segunda (23/09/19).
Tuir deputadu bankada KHUNTO ne'e, pedidu foun ne'e sei ajenda. Plenária mak sei deside. Tanba plenária mak aas liu. Tan ne'e, nia dehan, atu autoriza ka lae so plenária mak foti desizaun.
"Maske iha orgaun balun no ema hotu fó hanoin ba Parlamentu Nasionál para fó autorizasaun ba ita nia nai Prezidente Repúblika para halo nia viajen ba estranjeiru, maibé filafali ba plenária. Kuandu bazeia ba Artigu 80 Konstituisaun RDTL, plenária maioria la autoriza, entaun ida ne'e mós Konstituisaun mak haruka. Maibé, karta PR nia sei lori ba iha plenária para hanoin lisuk," dehan Luis Roberto.
Alende ne'e, Parlamentu Nasional (PN) halo ona kanselamentu ba viajem PR nian ne'e hamutuk dala lima tuituir malu. Nune'e, pedidu viajen PR nian to'o de'it PN.
Error: No articles to display
.