Login to your account

Username *
Password *
Remember Me
Tempo Timor

Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

Tempotimor (Dili) – Bankada Demokrátika iha Parlamentu Nasionál husu Governu atu konsidera amu João de Deus Pires, SDB nia partisipasaun ba luta libertasaun povu no nasaun Timor-Leste.

"Ita nia luta ne'e maka'as liután. La'o di'ak liután, bainhira igreja Katólika tama iha laran.  Hahú amu na'in rua, ne'ebé mak fasilita hanesan amu Afonso no amu Luis ne'ebé fasilita para Dom Martinho bele hasoru malu ho maun boot Kay Rala Xanana Gusmão iha liurai Miguel nia fatin iha Mehara," deklara Prezidente Bankada PD Mariano Assanami Sabino iha Plenária, Parlamentu Nasionál, Segunda (23/09/19).

Nia afirma, bainhira ita akordu ona katak igreja Katólika partisipa tomak iha luta libertasaun ne'e, maibé estadu iha de'it dalan úniku mak rejistu naran.

"Ita haree katak estadu iha de'it mak ema tau naran.  Entaun, ema balun husi igreja Katólika lakohi tau naran. Tanba nia sente nia kontribui, komite omenajem, Sekretáriu estadu veteranus, atu identifikasi sira duni. Partisipasaun maka'as liu iha funu ne'e mak amu João de Deus ne'ebé mak horseik laiha ona ita nia leet. Amu Locatelly ne'ebé oras ne'e sei moris. Inklui iha kongregasaun salezianu ne'ebé kontribui amu barak," Assanami afirma.

Tuir Assanami, estadu durante ne'e la rekoñese kontribuisaun husi amu sira nian iha situasaun defisíl nia laran.

"Estadu ne'e la rekoñese, la respeita no la melloria ba ninia ema ne'ebé mak involve. Dehan ema hotu tenke mai tau naran, só rejistu, se la rejistu prontu estadu mós haluha ona nia. Madre Guelhermina nomós amu barak ne'ebé mak katuas ona, ita halo saida? Governu mós tenke tau espesiál," dehan Assanami.

Assanami husu ukun na'in sira atu ukun estadu ne'e ho nakloke tanba estadu ne'e la'os partidu polítika nian, inklui Governu mós la'os partidu polítika nian. Nia dehan, ukun ne'e hanesan instrumentu ida para hetan konfiansa husi povu para ba kaer ukun.

Nia sujere fó fatin ba matebian Amu João de Deus Pires,SDB hodi haloot iha Jardín Dos Erois Metinaru.

Comment

Tempotimor (Dili) – Prezidente Episcopal Timor-Leste, Dom Norberto Amarál hatete, Governu ho igreja Katólika Timor-Leste, asina ona  akordu anuál daruak nian ba tinan 5. Governu mós aloka ona orsamentu ho montante Millaun $10 ba Igreja katólika.

"Asina akordu ba dala uluk entretantu VII Governu Instituisionál ho igreja Katólika ne'ebé asina ho orsamentu ho totál Millaun $15. Maibé, iha krize polítika VII Governu la avansa, entaun ita VIII Governu mak avansa fali. Entaun, orsamentu ne'ebé ba igreja Katólika hamutuk millaun $6 la'ós Millaun $15. Tamba ne'e, fó hatene ba sarani sira hotu atu hatene i depois orsamentu ne'e gastu tiha ona," dehan Prezidente Episcopál  Timor-Leste Dom Norberto Amarál iha edifísiu Ministériu Finansas, Aitarak Laran, Segunda (23/09/19).

Prezidente Episcopál ne'e afirma, iha tinan 2019 mak Governu ho igreja halo fali akordu anuál ba daruak nian. "Agora, iha tinan 2019 ne'e mak Governu no igreja Katólika halo fali akordu anuál ida ba daruak ninian. Nune'e, Governu iha disponivél dispoen ba suvensaun ho totál orsamentu millaun  $10ne'ebé ohin asina ona," dehan Dom Norberto.

Parte igreja Katólika, tuir Dom Norberto agradese ba esforsu ne'ebé Governu halo ona, hodi kontribui ba orsamentu ba igreja Katólika iha Timor-Leste.

 

Comment

Tempotimor (Dili) – Ohin, Segunda (23/09/19) Governu liuhosi Sekretáriu Estadu Formasaun Profesional no Empregu (SEFOPE) haruka tan Timoroan hamutuk ema na'in 46 ba Korreia do Sul.

Diretór  Jerál SEFOPE, Aniceto Leto Soro katak, liuhosi formasaun ne'ebé SEFOPE halo atu reduz númeru dezempregu iha rai laran, mak SEFOPE kontinua haruka traballadór Timoroan ba rai liur.

"Governu sei kria kampu servisu ba Timoroan hotu, hodi bele reduz númeru dezempregu iha ita nia rai laran," Dehan Aniceto Leto Soro iha salaun SEFOPE, Kaikoli, Segunda (23/09/19).

Nia dehan, traballadór sira ne'ebé desloka ba Korreia do Sul ne'e maoria iha área peskas.

"Ohin ita haruka ona traballadór hamutuk 46 ba Korreia do Sul. Nain tolu iha área fábrika no 43 iha peskas nian. Traballadores sira ne'e, sei aranka ba Korreia ohin no nain tolu sei aranka iha loron Tersa," dehan Aniceto.

Iha fatin hanesan, reprezentante traballadores Timor-Leste, Nicolau de Araújo Ramos sente orgullu bainhira bele servisu iha Korreia.

"Ha'u kontente tebes bainhira servisu iha Korreia. Tanba bele hetan konfiansa no tuir regra ne'ebé sira fó mai ami. Tanba ne'e, hakarak sujere ba maluk juventude sira tenke esforsu an, badinas estuda bainhira ba servisu iha rai liur," Nicolau afirma.

Comment

MÉDIA sosiál iha Timor-Leste, hahú maizumenus tuku 16.50 OTL iha Domingo (22/09/19), kuaze hakerek mensajem badak hanesan titlu ne'e.

Status iha Facebook (FB), story iha Whatsapp (WA), twitter no sosiál média seluk, hato'o sentidu kondolénsias ba Amu João de Deus Pires, SDB ne'ebé Aman Maromak bolu hikas ba Nia Kadunan Santu, iha Domingo tuku 16.40 OTL, iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Bidau, Dili.

Tiur Diretór Apoiu Diagnostiku no Terapeutiku HNGV, Doutór Mendes Pinto, moras ne'ebé mak Padre João de Deus sofre mak hanesan multiple organ failure (falência de múltiplos órgãos) iha parte Pulmaun, Fuan, Riins, Sibilites Kronik (kanek iha ain), depois liga mós ho padre nia idade ne'ebé avansadu ona (91 anos). Padre João de Deus baixa ikus nian iha Hospitál Nasionál Guido Valadares iha loron 31 Agostu 2019.

Ba sarani Katóliku Dioseze Baucau, liuliu iha Kelikai, Laga, Ba’agia, Fuiloro, Lospalos Amu João de Deus Pires, SDB hanesan aman ida ne'ebé nakonu ho domin iha ninia etapa evanjelizasaun. Liuliu ba labarik orfonatu sira iha Kelikai, Laga no Fuiloro.  

Tempu Indonézia hahú invazaun iha 1975-1999 nu'udar períodu ida terus boot no naruk.  

“Ha'u moris iha Timor iha etapa haat dinastia evanjelizasaun nian. Dinastia dahuluk mak ida ho prezensa ema-portugés sira-nian husi 1958-1974. Ha’u pasa tinan haat iha Dili no restante iha zona Baucau nian, menus tinan 1969-1970 mak ha’u ba hela iha Fuiloro ba fulan sanulu, hafoin ba fali zona Baucau nian to’o tinan 2008. Dinastia daruak mak invazaun, konfuzaun, hahú partidu sira, preparasaun no kombinasaun entre Governu Portugés ho Indonéziu to’o loron invazaun. Pratikamente tinan rua de’it, husi tinan 1974, bainhira mosu revolusaun kravu sira-nian iha Portugál to’o bainhira Indonézia tama iha Timór. Ne’e períodu ida terus boot. Dinastia datoluk mak tempu invazaun Indonézia husi tinan 1975 to’o 1999 ne’ebé lori terus naruk. Dinastia ikus mak tempu independénsia Timor-Leste nian,” hatete Amu João de Deus iha ninia intervista ida ho média FMA TIN TATOLI edisaun Marsu-Abril 2013.

Tan nia dedikasaun ba povu Timor-Leste iha tempu susar nia laran, iha 26 Marsu 2018, nu'udar eis Komandante Supremu FALINTIL no eis lider Komisaun Nasionál CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão hasai karta deklarasaun ida hodi fó rekonesementu ba Amu João de Deus Pires.

Iha karta ne'e Xanana hakerek, depois base de apiou rahun, Pe. João de Deus halo meius oioin para bele ajuda populasaun sira, ne'ebé hetan kaer nomos sira ne'ebé rende iha situasaun hamlaha no hetan moras perigozu, entre tinan 1979-1980.

Amu João de Deus moris iha 15 Abril 1928 iha Aldea Morais, Suku Mirandela, Munisípiu Bragança, Portugál. Amu João hahú ninia misaun iha Timor-Leste hori 1958. Liu de'it tinan rua, depois nia simu ordenasaun nu'udar amululik iha 8 Jullu 1956.

‘Cala-te a Vai’ (nonook no ba de'it), lia fuan esperansa ne'ebé iha tinan 1963, padre provinsiál SDB Portugál, Padre Armando Monteiro, hatete ba Amu João bainhira mai iha Timor. Bele mós, tanba lia fuan ‘Cala-te a Vai’ mak halo susar uitoan atu buka lalatak dijitál kona-ba Amu João de Deus iha google. Liuliu kona-ba nia papél durante nia moris.

Bainhira rona Amu João de Deus nia iis kotu, Amu Eligio Locatelly, SDB hakerek ninia status FB nune'e: “Nia matan taka maibé nia matan-been suli. Na’in fó kbiit ba nia. Amen!

Comment

Tempotimor (DILI): Kompaña konsultan Baekmoon Unipesoal Lda sai kompaña ne'ebé hetan sorte di'ak liu. Imajina de'it, hafoin fó serbisu ba asesor prinsipal Ministériu Obras Publika (MOP), Jorge da Conceição Teme nia oan mane, kompaña ne'e iha posibilidade boot atu raut projetu husi MOP. Kompana konsultan sira ne'ebe tuir tender projetu sira mak kompna Baekmoo partisipa hahu deskonfia kona ba lala'ok tender ne'e.

Comment

Tempotimor (Dili)-Konferensia Nasionál (KN) Partidu Fretilin ba datoluk ho objetivu la'os atu rezolve problema maibé atu ko'alia ba malu hodi hametin liu tan partidu istoriku ne'e

Iha Konferensia Nasionál Datoluk ne'ebé la'o durante loron rua nia laran, Sabadu (21/09) to'o Domingu (22/09), partidu Fretilihakarak atu hametin liu tan Fretilin hodi hetan vitoria iha kualker eleisaun

"Objetivu konferénsia ne'e la'os atu rezolve problema sira, aproveita de'it oportunidade atu ko'alia ba malu, bainhira ita rona iha li'ur ne'e ita rona katak Fretilin atu rahun, mas Fretilin sai husi ne'e metin liután, unidu liután atu kumpri programa ida importante tebes, mak atu lori Fretilin ba vitória husi eleisaun sira ne'ebé mak atu mai," deklara Sekretáriu Jerál Partidu Fretilin Mari Alkatiri iha salaun City 8, Kanosa Haas Laran, Domingu (22/09).

Alkatiri hatete, ho unidade ne'ebé partidu Fretilin hatudu daudauk ne'e, Fretilin garante sei hetan vitoria iha eleisaun ne'ebé sei mai iha tempu saida de'it.

"Eleisaun bele mai tinan ida,  tinan rua,  bele 2023, la'os eleisaun nasional de'it, la'os parlamentar de'it, maibé ba eleisaun munisípiu mak sei akontese duni, ami rona ona katak iha 2020 iha ona eleisaun administradòr munisípal, se ne'e mak akontese duni Fretilin prontu partisipa," dehan Alkatiri.

Lider Fretilin ne'e dehan, konferénsia ne'e atu reajusta estrutura Fretilin, tanba Fretilin hanesan partidu boot. 

Iha fatin hanesan koordinadór polítika munisípiu Viqueque Dário Madeira hatete, husi konferénsia ne'e Fretilin bele hateke liu tan ba oin.

"Konferénsia ida ne'e mak trasa planu ruma par Fretilin la'o ba oin, atu hateke dook liu tan oinsa mak gaña votus hodi hasoru fila fali eleisaun saida de'it, bainhira de'it mak atu mosu mai, Fretilin prontu ona atu infrenta no Fretilin mós hakarak estrutura sira iha munisípiu bele hakbesik-aan liu tan ba militante sira hodi lori vitória ba partidu Fretilin," dehan Dário.

Entretantu, iha KN Fretilin ne'e konsege hamosu rezolusaun no deklarasaun ida hodi hametin estrutura Fretilin nian. 

"Konferénsia ne'e hamosu rezolusaun ida no deklarasaun ida. Deklarasaun ne'e mak halo rezumu ba desizaun hotu ne'ebé mak foti iha konferénsia ne'e," dehan nia.

Comment

Tempotimor (Dili) - Loron dahuluk Konferensia Nasionál Datoluk paridu Frente Revolusionariu Timor Leste Independente  (Fretilinhamosu konfrontu kiik entre estrutura partidu istoriku ne'e

Comment

Tempotimor (Dili)-Fretilin atu rahun sai issu ne'ebé konsege espala iha publiku. Mosu deklarasaun balun ne'ebé hatete partidu istoriku ne'e hahú nakfera.

Ba kestaun ne'e, Sekretariu Jeral Partidu Fretilin, Mari Alkatiri hatete, ema ne'ebé koalia kestaun ne’e mehi hela.

"Konferénsia ida ne'e konsertrza hametin liu tan Fretilin, see mak hanoin katak Fretilin atu rahun, entaun bele toba mehi nafatin," dehan Sekretáriu Jeral Fretilin Mari Alkatiri iha Konferénsia Nasionál Fretilin ba datoluk iha salaun City 8 Manleuana, Sábadu (21/09).

Sekjer Fretilin hatete, Fretilin iha ninia lideransa sei metin liu tan.

"Fretilin ha'u mak lidera, ha'u hatene, durante tinan lima ne'e ha'u lidera tinan balun de'it, tanba fó ha'u-nia tempu hodi serbisu ba estadu, agora ha'u fó obrigadu ba AMP, tanba ha'u husik tiha Oé-Cusse ona, agora ha'u 100% lidera Fretilin. Tanba ne'e ema dehan Fretilin fahe ba grupu ona ne'e mimpi di siang bolong," dehan Alkatiri.

Iha konferénsia nasional Fretilin nian ba datoluk ne'ebé hala'o iha salaun City 8Haas-laran, hetan partisipasaun husi estrutura munisípiu no koordinadór munisípiu sira inklui membru Komite Sentral Fretilin.

 

Hadia Fretilin ba Ukun

Entretantu, iha semana hirak liu ba, loron 05 Setembu 2019, membru Komite Sentral Fretilin lubuk ida hamutuk ho kuadrus no militante Fretilin hala'o enkontru ida iha salaun Delta Nova hodi diskuti kona-ba vida partidu Fretilin nian ba oin.

"Sorumutuk ne'e ho tema sentral maka diskusaun alargada sobre estatutu partidu no halo analiza ba derota FRETILIN durante ne’e. e Nune’e prepara novas estratejias no novas postura ba 2023," dehan partisipante ida ne'ebe husu tempotimor.com labele publika ninia naran.

Iha enkontru refere, mosu preokupasaun kona-ba Fretilin ne'ebé durante eleisaun jeral sempre hetan vitoria maibé nunka kaer ukun.

Iha hanoin balun ne'ebé hatete katak, maske Fretilin manan eleisaun maibé la konsege ukun tanba failansu iha lideransa

Tan ne'e, mosu hanoin atu hadi'a partidu no halo mudansa ba estrutura partidu Fretilin. Ho Razaun katak estrutura ne'ebé eziste durante ne'e la konsege lori Fretilin atu kaer ukun no bandu.

Comment

Tempotimor (Dili) – Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri hatete, poder informál agora domina estadu demokrátika Timor-Leste.

“Poder informál hahú interven iha fatin hotu-hotu. Komanda Parlamentu, Governu, sempre kontra Prezidente Repúblika no atu sobu justisa. Ne'e mak perigozu tetes," dehan Alkatiri iha konferénsia ba datoluk FRETILIN nian, iha salaun City 8, Manleuana, Sábadu (21/09/19).

Poder informal, tuir eis Prezidente RAEOA-ZEESM, poder ne'ebé la tama iha Governu, Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika no tribunais. Maibé, iha liur de'it mak manda.

Tuir Alkatiri, Setembru tinan ida ba kotuk iha retiru FRETILIN nian iha Vikeke, iha ne'ebá kedas FRETILIN sente katak estadu diretu demokrátika komesa atu la'o sala dalan.

Nia dehan, bainhira FRETILIN haree poder informál ne'e domina estadu, FRETILIN buka dalan diálogu. Maibé AMP (Aliansa Mudansa ba Progresu) rezeita.

"Tempu ne'ebá, ami hanoin katak tenke liuhusi dalan diálogu, se bele satan tiha tentativa ida ne'e. Soké Fretilin hakarak diálogu, sira hamutuk (AMP) lakohi diálogu. Bainhira enkontru, Komite Sentral fó mandatu mai ha'u katak ha'u tenke loke dalan ba diálogu. Maibé, foin mandatu ne'e sai ba públiku, AMP hatán kedas lakohi diálogu. Entaun, ami haree katak ne'e perigu ba Timor-Leste," Alkatiri afirma.

Iha fatin hanesan, Adjunto Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, José Reis deklara katak retiru FRETILIN nian iha Vikeke atu halo analiza ba situasaun rai laran ne'ebé komesa iha inervensaun husi poder informál.

"Iha Vikeke ami mós halo analiza ba situasaun rai laran, ho previzaun ida hatudu momoos katak iha poder informál ida ke infrakese poder formál. Ne'ebé husi konferénsia ida ne'e, ami mai haforsa Partidu FRETILIN hodi hateke ba oin," dehan José Reis.

Konferensia Partidu FRETILIN ba datoluk ne'e hodi hametin FRETILIN hodi kontra poder informál ne'ebé domina iha estadu demokrátika Timor-Leste.

Comment

Tempotimor (Dili)-Komisaun Anti Korupsaun (KAK) prosesa ona kazu kuaze 40 resin ho neneik no kuidadu tebes.

Comment

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« June 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Tempo Timor Networks

Online Counter