Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.
Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.
Tempotimor (Dili)-Bankada Opozisaun Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT) iha Parlamentu Nasionál (PN) kontinua hakilar Governu daualu atu selu subsídiu remuneratóriu ba liña frente jornalista sira ne'ebé presta ona servisu iha ámbitu pandemia COVID-19.
Tempotimor (Dili)-Sekrétariu Estadu Formasaun Profesionál no Empregu (SEFOPE) liuhusi Diresaun Nasionál Empregu Exterior (DNEE) aban, loron kuarta (27/04) kontinua husik traballadór hamutuk na’in-46 atu ba servisu iha nasaun Aústralia.
Tempotimor (Dili)-Governu liuhusi reuniaun Konsellu Ministru (KM) nian iha loron 26 fulan-abril tinan 2022 konsege deside hodi finansia medida 13 hodi bele hamenus impaktu ekonómiku iha rai laran, tanba haree ba situasaun ekonómika internasionál no tasa inflasaun substansiál ne’ebé aumenta.
Tempotimor (Dili)-Parlamentu Nasionál (PN) iha loron tersa (26/04) fó autorizasaun ba deputadu Bankada Partidu Demorátiku (PD), António da Conceição ‘Kalohan’, atubele hatán ba kazu produz Masin Atabae iha Tribunál Distritál Dili (TDD) tuir kalendáriu ne'ebé determinadu.
Ba autorizasaun no levantamentu imunidade deputadu Kalohan nian ne'e Parlamentu Nasionál hala'o liuhusi votasaun sekretu ho ida ne'e deputadu hamutuk na'in-49 mak vota afavor, na’in-haat vota Absteinsaun 4, no na’in-4 kontra, Nolu 1 inklui deputadu hamutuk na'in 7 mak aujente.
“Husi rezultadu ne'e, meza suspender mandatu Deputadu António da Conceição iha loron ne'ebé tuir audénsia julgamentu”, dehan Prezidente PN, Aniceto Longuinhos Guteres Lopes, hafoin anúnsia rezultadu aprovasaun ba relatóriu pareser kona-ba pedidu suspensaun mandatu Deputadu Antóninio da Conceição ‘Kalohan’ iha plenária PN, tersa (26/04).
Relatóriu pareser ba pedidu suspensaun ne'e rasik kria no aprova husi Komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisionál, tanba simu orientasaun husi Prezidente PN, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes bazeia ba notifikasaun husi Tribunál Distritál Dili.
Ba levantamentu imunidade ne'e, Deputadu Bankada PD, António da Conceição ‘Kalohan’ hatete, kona-ba Parlamentu hasai imunidade ba nia tanba bazeia ba notifikasaun husi Tribunál.
Husi Tribunál nia notifikasaun ne'e ligadu ba prosesu aprovizionamentu no fó kontratu ba kompaña hodi halo atividade produsaun Masin iha Atabae, no konsidera halo atividade ida ne'e ho objetivu atu hola partisipasaun ekonómika.
Kazu ida ne'e akontese kleur ona, iha altura ne'ebé nia tuir hela julgamentu ida iha Tribunál, ligadu ho kazu ne'ebé akontese durante nia mandatu nu’udar Ministru Komérsiu no Indústria (MKI).
“Kazu diferente husi ida ne'ebé mak agora ha’u tuir julgamentu ne'e ba ekipamentu industria, agora ida ne'e ligadu ba Masin Atabae, ne'ebé iha akuzasaun dehan ha'u halo atividade ida ne'e ho objetivu partisipasaun ekonómika. Ah julgamentu sei mai, maib’e presiza foti imunidade atu ha'u bele ba hatan”, dehan nia.
Ho kazu produsaun mina masin loos duni kazu ida ne'ebé mak dekore, maibé loloos ne'e nia la'ós autór prinsipál ida, tanba altura ne'eba nia muda tiha ba asume kargu nu’udar Ministru Edukasaun.
"Ha'u ejerse tiha ona ha'u-nia papel hanesan Ministru Edukasaun, kuandu planu ida halo masin Atabae. Loos inisia nu’udar prioridade ne'ebé mak ha’u hanesan Ministru halo para dezenvolvimentu industria iha Timor ninian, maibé ha'u la konsege halo kontratu e la konsege halo aprovizionamentu tuir filafali atu saida tanba ha’u muda tiha ona”, esplika nia.
Dadauk notifinasaun ne'ebé haruka ba nia ne'e hanesan arguidu maibé nia prontu atu ba hataan, tanba haree ba akuzasaun husi nia kolega Ministru ne'ebé mak troka nia iha momentu ne'ebá, katak nia (Kalohan) mak fó kontratu ba kompaña ne'e tanba sira partidu ida, maibé ministru ne'e mós haluha tiha katak nia mak halo kontratu inklui halo pagamentu ba kompaña ne'e.
"Ha'u simu mak ida proposal bara-barak ne'ebé halo hanesan para hodi deside la'ós fó kontratu, e seidauk mós halo prosesu osan ne'e”, afirma nia.
Maske kazu ne'e levanta, maibé nia sente katak ida ne'e mak di'ak liu atu nune'e bele ba klarifika liliu prosesu klarifikasaun ne'e dalan mak tenke ba tribunál.
"Hau labele hakerek surat atu fó justifikasaun babain de'it atu halo defeza de onra iha Parlamentu ne'e, ha'u tenke ba tribunál, ne'e mak ohin foti imunidade ne'e”, afirma nia. (*)
Tempotimor (Dili)-Taxa ezekusaun reál Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2022 to’o iha loron 31 fulan-marsu dadauk atinje pursentu 8 ne'ebé mak reprezenta gastu orsamentu ho montante millaun $160,8 husi totál orsamentu aprovadu billiaun $1,967.8.
Tempotimor (Dili)-Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) dadauk ne’e kontrata ona kompaña atubele transforma liseira iha Suku Tibar ba ateru kontroladu durante iha tinan 10 nia laran.
Tempotimor (Dili)-Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, akompaña husi reprezentante Programa Ai-Hán Mundiál (WFP) iha Timor-Leste, Dageng Liu, no Sekretariadu Sun Moviment Timor-Leste, Filipe da Costa no Diretór SASCAS, hala’o vizita traballu ida ba munisípiu Ermera, hodi observa progresu serbisu Grupu Kreativu produz Ai kulat Mutin, Grupu Produz Adubos no Grupu Hortikultura.
Tempotimor (Dili)-Prezidente Konsellu Imprensa (KI), Virgilio da Silva Guterres husu ba midía nasionál sira desentraliza kobertura iha área rural, tanba durante ne’e sentraliza iha kapitál nasaun nian.
Tempotimor (Díli)-Sekretária Estadu Kooperativa (SEKOOP) apoiu formasaun espesializada área integridade ba funsionariu públiku iha SEKOOP rasik.
Tempotimor (Baukau)‐Ofisiál Programa Promosaun Edukasaun Saúde ba vasina Pfizer Munisípiu Baukau, Abrão Pinto, relata, vasina AstraZeneca iha Munísipiu Baukau stock hotu, hela de'it vasina Pfizer,.
Tanba ne'e, ékipa espesialista imunizasaun rekomenda ba komunidade ne’ebé ho idade Mais 18 seidauk simu vasina bele simu Pfizer.
Error: No articles to display
.