Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.
Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.
Tempotimor (Dili) – Deputadu Antonio Verdial, lansa kritika ba atividade balun husi governu, ne'ebé nia dehan hanesan ‘asal-asal’ de'it. Kestaun ne'e, tuir Verdial, bele nota husi livru OJE 2020 ne'ebé la deskreve konkreta.
"Ha'u nia diskrisaun haree atividade balu hatuur ‘asal-asal’ ou naran dei't. Tanba, iha livru OJE 2020 la haklaken ka la deskreve konkreta katak, osan hira mak aloka ba kada departamentu no ba atividade saida nian," dehan Antonio Verdial nia intervensaun iha Parlamentu Nasionál, Tersa (03/12/19).
Verdial afirma, bainhira deskreve la konkreta ne'e, susar atu identifika frakeza iha liña ministeriál ida-idak no difisil ba ministériu ida, atu hatene iha departamentu ne'ebé mak iha frakeza.
Nia dehan, ho alokasaun OJE 2020 hanesan ne'e, la iha departamentu ida atu hatene, osan fiskál tinan 2020 nian hira mak aloka, ba atividade saida?
Verdial akresenta, Buat hirak ne'e, fó dalan ba manipulasaun orsamentu husi pesoál. Ne'e, bolu la responsablidade atu trata asuntu finansas. Tanba, akontese ne'e dala barak ona.
"Hau brani ko'alia, tanba ha'u la'ós polítika murni. Maibé, mai husi téknika superiór ne'ebé hala'o knaar iha funsaun públiku," nia tenik.
Deputadu KHUNTO ne'e afirma, kuandu husi departamentu hato'o pedidu ba finansas atu halo atividade, dehan osan halo hotu ona, a final atividade balun seidauk halo.
Verdial esplika, alokasaun orsamentu ne'ebé laiha indikasaun klaru, kona-ba departamentu responsabiliza nia ezekusaun, sei mosu manipulasaun ba atividade urjente sira ne'ebé la tama iha planu.
Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak hakfodak, ho atitude husi bankada hirak ne'ebé apoiu governu, fila krítika fali governu liuhusi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2020.
"OJE 2020 nian, primeira vez ha'u haree diferensa boot. Tanba, kuandu diskute orsamentu ne'e, normalmente PN fahe ba parte rua. Hanesan, bankada ne'ebé sustenta governu defende governu maka'as loos no nunka dehan lae. So opozisaun mak krítika no dehan labele, tanba gasta osan. Maibé, daudaun ne'e ha'u haree oin seluk," dehan PM Taur Matan Ruak bainhira hatán intervensaun deputadu sira iha debate jeneralidade OJE 2020, Tersa (03/12/19).
Xefe governu ne'e afirma, tuir loloos bankada apoiu governu ne'e defende governu. Maibé, agresivu hasoru fali governu.
"Parlamentu ne'ebé apoiu governu ne'e mós agora agresivu fali. Sa tan opozisaun. Ha'u hanoin ida ne'e ambiente foun ida. Ne'e oportunidade ida para parlamentar sira haree dalan saida mak governu atu la'o tuir. Ida ne'ebé mak di'ak no ida ne'ebé mak ladi'ak," tenik TMR.
Lider nasionál ne'e afirma, husi situasaun ne'ebé la'o iha Parlamentu Nasionál (PN) ne'e fó lisaun boot ida ba ita nia demokrásia.
Tempotimor (Dili) – Deputada Maria Angelica Rangel husi Komisaun C Parlamentu Nasionál hatete, nia sei la aprova livru 2 husi aprezentasaun OJE 2020, tanba la reflete ho planu no programa.
"Ami sei la aprova livru 2, tanba la reflete ho programa no planu," dehan deputada Maria Angelica Rangel iha ninia intervensaun ba aprezentasaun OJE 2020 loron daruak nian iha Parlamentu Nasionál, Tersa (03/12/19).
Nia relata, iha Komisaun C vota kontra iha 4. Tanba, ho pozisaun katak, kuandu inskonstitusionál ba legalidade sira ne'e, tenke haruka filafali ba governu atu hadi'a.
Angelica afirma, kuandu OJE 2020 la kumpri rekezitus formais, presiza para governu hadi'a tiha lai.
Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak hatete, nia kontente ho Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2020 ne'ebé montante boot. Tanba, tuir PM, iha modelu dezenvolvimentu barak ne'ebé governu atu alkansa.
"Hau kontente liután, iha tinan ida ne'e ita debate orsamentu barak. Tanba, iha dokumentu komisaun C nian ne'ebé hatete, ita investe ba ema di'ak-liu duke investe ba alkatraun. Tan ida ne'e, ha'u kontente," dehan Taur Matan Ruak iha Parlamentu Nasionál hafoin diskusaun OJE ba loron daruak, Tersa (03/12/19).
Taur afirma, nia kontente loos tanba Parlamentu Nasionál bele apoiu programa sira ne'ebé presiza tau atensaun ba parte ambiente. Liuliu, dezenvolvimentu sira ne'ebé provoka polusaun, hanesan petrolífeiru.
Xefe Goveru ne'e akresenta, iha dokumentu balun sei presiza debate kle'an liután, hodi rumu saida mak bele toma atu ba dezenvolvimentu nasaun nian.
Nia relata, OJE 2020 governu entrega ona ba Parlamentu Nasionál. Tanba ne'e, desizaun saida dei't mak PN foti, governu prontu atu apoiu.
Tempotimor (Dili)-Pesimista ba programa governu Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) hodi kria kampu serbisu 60.000 da’et ba fatin-fatin. Opozisaun konsidera programa ne’e hela de’it iha AMP sira-nia ibun-tutun hodi hakmumuk kada tinan.
Tempotimor (Dili)-Asesor na’in hira mak durante ne’e fó apoiu ba Ministériu Saúde atu ministériu ne’e bele hala’o serbisu ho di’ak liu tan? Klaru katak, asesor iha ministériu ne’e la’os na’in tolu (3) de’it, la’os na’in 10, la’os mós na’in 20. Ministériu ne’e iha asesor hamutuk na’in 41.
Tempotimor (Dili) – Planu Ministériu Turizmu ba tuir Expo Dubai ho orsamentu millaun $2, hetan kritika husi deputadu Joaquim do Santos ‘Borluli’.
Deputadu husi bankada oposizaun ne'e dehan, planu ida ne'e so para gasta de'it osan. Tanba turizmu rai-laran la dezenvolve.
"Ita ba rai liur kanta. Maibé, rai laran la halo buat ida. Se mak atu mai vizita Timor? Fatin turizmu relijiozu iha Ramelau, Matebian, Soibada no turizmu komunitaria sira hanesan Marobo, nusa ita la dezenvolve ho diak, para atria ema mai no produs osan?" dehan Borluli ba jornalista sira iha resintu Parlamentu Nasionál, Segunda (02/12/19).
Borluli afirma, loloos antes atu ba halo promosaun iha rai liur, iha rai laran tenke halo ona buat ruma. Agora, tuir Borluli, iha rai laran mamuk hela, ba rai liur mós kanta mamuk dei't.
Deputadu ne'e akresenta, turizmu iha rai seluk hatama osan. Maibé, iha Timor oin seluk fali. Turizmu gasta osan dei't.
"Ita bele ba halo pameran iha liur. Maibé, iha rai laran mós tenke halo buat ruma. Agora, iha rai laran nunka book sasan ruma, oinsá mak ema bele mai hatama osan," tenik Borluli.
Nia rekoñese, fatin turizmu sira iha rai laran ne'e, parte Igreja mak halo. La'ós governu mak halo. Tanba ne'e, presiza dezenvolve uluk buat ruma iha rai-laran, hafoin ba halo promosaun iha rai liur. Sei lae, nia dehan, para atu gastu osan de'it.
Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru Taur Matan Ruak afirma, Membru Governu (MG) inkompletu, la impede prosesu dezenvolvimentu ekonomia iha rai-laran.
Deklarasaun Xefi Governu ne'e, hanesan hafera opiniaun deputadu balu husi bankada AMP iha Parlamentu Nasionál (PN), ne'ebé durante ne'e kestiona katak Membru Governu (MG) inkompletu, halo impedementu ba prosesu dezenvolvimentu.
"Maski iha obstáklu barak, ne’ebé governu hasoru no difikuldade sira ne’ebé mosu tanba formasaun governu nian seidauk kompleta. Kuadru ida ne’e, la impede rekoperasaun graduál husi ita-nia ekonomia atu to’o ba nivel kresimentu, ne’ebé rejista ona to’o tinan 2016," dehan Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha ninia deskursu, bainhira aprezenta OJE 2020 iha Parlamentu Nasionál, Segunda (02/12/19).
Taur afirma, durante tinan 2019, ekonomia hatudu ona sinál rekoperasaun no aselerasaun, ne’ebé bele haree momoos.
“Krezimentu ne’ebé forte husi produtu internu brutu, la’ós-Petrolíferu, ne’ebé daudaun ne’e kalkula ba %5,1. Fó mai ita konfiansa no espetativa ne’ebé boot atu bele alkansa iha tinan 2020. Kresimentu ekonómiku ida hamutuk %7,2 atu kumpri hotu kompromisu ne’ebé governu asume ona ba povu no ba Parlamentu Nasionál, liuhusi ninia programa,” Taur esplika.
Iha parte seluk, tuir PM Taur relata, estabilidade polítika no sosiál ne’ebé governu promove ona, to’o oras ne’e, dudu ona kresimentu atividade husi ekonomia nasionál, no sei permite, iha futuru, hadi’a ba beibeik kondisaun moris ita-nia povu nian, ne’ebé hatudu ona iha retornu ba konsumu família, ne’ebé tenke rejista kresimentu ida besik %3 iha tinan 2020, hodi kontribui ba redusaun ida ne’ebé signifikativu ba taxa pobreza, tinan ne’e, ba %31,8, ne’ebé reprezenta menus pontu persentuál sanulu, bainhira kompara ho tinan fiskál 2014.
"Rezultadu sira-ne’ebé enkoraja ita ne’e, la’ós de’it méritu ka konkista governu nian de’it, maibé ema hotu nian ne'ebé iha tinan ida ho balu nia laran ne’e, sei kontribui ba pás no estabilidade polítika no sosiál iha ita-nia país,” nia tenik.
Tempotimor (Dili) – Iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 ne'ebé governu prevee billaun $1.950, sei kobre programa importante hamutuk 137, sub programa 482 no atividade hamutuk 1.957.
“Aprovasaun orsamentál ba tinan fiskál 2020 nian, sei reprezenta pasu ida tan atu moderniza jestaun finansas públika hodi estabelese ligasaun direta ida entre plenamentu estratéjiku ba tinan naruk no tinan badak, ne'ebé fahe ba programa anuál 137, sub programa 482 no atividade iha 1.957," afirma PM Taur Matan Ruak, bainhira aprezenta OJE tinan fiskál 2020 ba PN, Segunda (02/12/19).
Ezersísiu ida ne'e, tuir PM Taur, sei abranje entidade públiku, ministériu, organizasaun no instituisoens autónomu 86, ne'ebé integra iha universu estadu nian.
"Entidade sira ne'e, sei asume responsabilidade importante iha implementasaun no avaliasaun dezempeñu husi projetu sosiál hamutuk 29, projeitu ekonómiku 23, projeitu kona-ba infraestrutura hamutuk 44, projeitu husi instituisaun nasionál hamutuk 41," Taur esplika.
Nia dehan, husi projetu hirak ne'e sei loke oportunidade ba forma foun, no promisor ida husi debate orsamentu, hodi substitui ba debate orsamentál ne'ebé define ona iha rúbrika kada programa sira iha debate orsamentál tinan fiskál 2020 nian no objetivu hirak ne'e, atu fó benefísiu ba sidadaun sira no ba ekonomia.
Tempotimor (Dili)-Governu Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak halo hikas promesa atu loke kampu serbisu 60.00 ba joven sira.
Error: No articles to display
.